Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja

Matija Miloš orcid id orcid.org/0000-0002-3839-0273 ; polijedoktorand Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 144 Kb

str. 761-793

preuzimanja: 589

citiraj


Sažetak

Zahtjev da odluka iznjedrena neposrednom demokracijom bude „jasna“ jedan je od ključnih sastojaka suvremenoga izravnog odlučivanja. Svrha je rada preispitati prigovor teoretičara koji, tvrdeći da jasnoću nije moguće odrediti, smatraju da se takav standard ne smije ostaviti na milost politički neodgovornim (ustavnim) sudcima. To se ocjenjuje kao preopćenito odbacivanje (ustavno)sudskog djelovanja te se zamjenjuje istančanijom perspektivom. Poziva se na prezentističko viđenje neposredne demokracije i tako ocrtava djelovanje sudova u određivanju jasnoće. U tom se smislu ističe da sudski nadzor možemo utemeljiti kao sredstvo preispitivanja granica političke sadašnjosti. Usporedba primjera kontinentalnoeuropskog i američkog pristupa tumačenju jasnoće identificira pristupe tomu – pluralizaciju i poopćenje. Ističu se prednosti pluralizacije iako, zbog problema demokratske legitimnosti (ustavnih) sudova, poopćenje nameće manje terete u primjeni. Utvrđuje se ipak da provođenje poopćenja sadašnjosti zapravo može dovesti do neprihvatljive arbitrarnosti sudova, dok je pluralizaciju sadašnjosti lakše razložno primijeniti. Time se pruža okvire (ustavno)sudskog djelovanja u nadzoru jasnoće neposredne demokracije.

Ključne riječi

jasnoća referendumskog pitanja; neposredna demokracija; ustavno sudovanje; konstitucionalizam; prezentizam

Hrčak ID:

249224

URI

https://hrcak.srce.hr/249224

Datum izdavanja:

30.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.961 *