Pregledni rad

https://doi.org/10.11608/sgnj.26.1.6

Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?

Sandra Bošković orcid.org/0000-0003-0748-0281 ; Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci, Ulica Viktora cara Emina 5, 51 000 Rijeka,
Marija Spevan orcid.org/0000-0003-0288-2206 ; Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci, Ulica Viktora cara Emina 5, 51 000 Rijeka, Republika Hrvatska

Sažetak

Uvod: Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih,
stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/
ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika.
Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja
legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u
opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel
vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne
aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako
bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih
djelatnika.
Metode: Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka
(Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće
kriterije.
Rezultati: Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici
imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora
u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za
pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika)
na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv
savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci
koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja
u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s
profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama
unutar zdravstvenih disciplina i organizacija.
Zaključak: S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim
kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu
temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava
na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji
omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno
stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti
za sve.

Ključne riječi

zdravstveni djelatnici; priziv savjesti; stres kod priziva savjesti; etika

Hrčak ID:

256188

URI

https://hrcak.srce.hr/256188

Datum izdavanja:

22.4.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.663 *