Kulturna baština, No. 46, 2020.
Pregledni rad
KNJIŽNICA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U SINJU
Iva Kolak
Sažetak
Ovim radom Knjižnicu Franjevačkog samostana u Sinju želi se prikazati kao još jednu kulturnu baštinsku ustanovu koja nije samo baštinska vrijednost Franjevačkog samostana, grada Sinja i Cetinske krajine, nego i šire hrvatske javnosti te ukazati na okolnosti u kojima je nastala, kako se razvijala i razloge radi kojih se razvijala. Kakvo je njezino značenje za mjesto u kojem je nastala? Je li bila samo podrška pastoralnoj i liturgijskoj djelatnosti? Dio je velike niske baštinskih ustanova diljem Hrvatske koje čuvaju iznimno vrijednu knjižnu građu, od inkunabula i manuskripta do najnovijih knjižnih izdanja, te ima iste probleme i poteškoće kao mnoge knjižnice toga tipa. Samostanska knjižnica čuva raznovrsnu knjižnu građu. Posjeduje više od osamdeset tisuća naslova knjiga, zbirku inkunabula, oko četiristo pedeset naslova periodičkih publikacija, zbirku Croaticu, notnu građu, zemljopisne karate i atlase koji su uglavnom školske namjene i velik broj jedinica rukopisne i arhivske građe. Prikaz povijesti začetka i utemeljenja knjižnice 1687. godine i povezanost sa samostanom temelji se na osnovi pisanih izvora o knjižnici i u knjižnici, na pregledu građe in situ, kao i informacijama dobivenima usmenom predajom dugogodišnjeg knjižničara pok. fra Josipa Ante Solde i sadašnjega upravitelja knjižnice fra Mirka Marića. Nedostatan prostor za smještaj i pohranu građe ne udovoljava standardima koji su važeći u 20. stoljeću; uvjetovao je spremanje dijela građe, uglavnom knjiga, u kutije, zbog čega je veći broj jedinica građe nedostupn. Predočiti njezino bogatstvo knjižnog fonda, načine izgradnje i čuvanja, podrazumijeva istaknuti i imena osoba koje su zaslužne što se vrijedna knjižna kulturna baština, iako djelomično oštećena, sačuvala kroz više od tri stoljeća. Sinjski franjevci značajno su doprinijeli razvoju kulture i školstva u Sinju i Cetinskoj krajini. U razdoblju Hrvatskog narodnog preporoda otvorili su 1854. prvu gimnaziju u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim jezikom, a 1867. zajedno s narodnjacima u krugu samostana otvorili su Narodnu cetinsku čitaonicu koja nije bila u svezi sa samostanskom knjižnicom. Literatura u kojoj je obrađena povijest i građa Knjižnice franjevačkog samostana u Sinju veoma je oskudna. Najveći broj podataka prikupljen je pregledom fonda, iščitavanjem popisa knjiga, i iz kataloga i rukopisa što se nalaze u knjižnici.
Ključne riječi
franjevci, Sinj, samostanska knjižnica, izgradnja knjižnog fonda, obrada građe
Hrčak ID:
261120
URI
Datum izdavanja:
29.7.2021.
Posjeta: 1.073 *