Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11608/sgnj.26.2.2

Stavovi o vlastitoj smrtnosti učenika Medicinske škole Dubrovnik

Marija Čupić ; Medicinska škola Dubrovnik, Baltazara Bogišića 10, 20 000 Dubrovnik, Republika Hrvatska
Slavica Kozina ; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Šoltanska 2, 21 000 Split, Republika Hrvatska
Sanja Zoranić ; Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4 , 20 000 Dubrovnik, Republika Hrvatska
Mihaela Tepšić ; Medicinska škola Dubrovnik, Baltazara Bogišića 10, 20 000 Dubrovnik, Republika Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 141 Kb

str. 92-102

preuzimanja: 260

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 141 Kb

str. 92-102

preuzimanja: 137

citiraj


Sažetak

Uvod: Smrtnost je bitna odrednica ljudskog života koja se, dokle god ljudi žive, ne može izbrisati iz svijesti. S obzirom na svijest o vlastitoj smrtnosti, čovjek se nalazi pred problemom kako želju za življenjem uskladiti sa znanjem o ograničenosti svog života.
Cilj: Cilj je rada istražiti i utvrditi stavove o smrtnosti, kao i eventualne razlike s obzirom na različite sociodemografske karakteristike kod učenika srednje škole iz Dubrovnika.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na uzorku od 237 učenika Medicinske škole u Dubrovniku. Stavovi o vlastitoj smrtnosti mjereni su upitnikom pod nazivom Upitnik stavova o smrti. Za utvrđivanje razlika u razini svijesti o smrtnosti između učenika različitog spola korišten je Mann-Whitney U Test, dok je za utvrđivanje razlika s obzirom na dob, razred i zanimanje korišten Kruskal-Walis H test. Za statističku analizu upotrijebljen je statistički program SPSS.
Rezultati: Ispitanici – adolescenti u ovom su istraživanju iskazali širok raspon stavova o smrtnosti. Spol (p > 0,05) nije značajna odrednica stavova o smrtnosti ispitanika obuhvaćenih ovim istraživanjem, dok su se dob, razred i zanimanje (p < 0,05) pokazali značajnim determinantama razlika u odgovorima ispitanika. Najčešći problemi u razumijevanju smrti kod ispitanika iskazani su tvrdnjama „Kako ću umrijeti?“, „Koji je smisao života?“, „Hoće li biti bolno?“, „Brine me to da te jednostavno nema!“ te „Čudno mi je da eto tako sve završi.“
Zaključak: Analizirani su pokazatelji odnosa pojedinca prema različitim segmentima razmišljanja o smrtnosti. Generalno, distribuirani rezultati pokazali su da su ispitanici različitih sociodemografskih karakteristika u značajnoj mjeri iskazali otvorenost prema pozitivnijim mislima i višoj razini svijesti o smrtnosti.

Ključne riječi

svijest o smrtnosti; briga o zdravlju; adolescencija

Hrčak ID:

261385

URI

https://hrcak.srce.hr/261385

Datum izdavanja:

19.8.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.081 *