Pregledni rad
Neka pitanja odnosa historijskog i prirodnog prava na južnopodunavski prostor
Ivan Balta
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku
Sažetak
Temeljno pitanje višenacionalnog odnosa istočnohrvatskog te južnodunavskog prostora, bijaše kroz stoljeća pitanje prirodnog i historijskog prava konstituiranja državnih organizacija naroda.
Od svih naroda južnopodunavskog prostora, Mađari, Hrvati i Srbi, uvjerljivije su ideološki i nacionalno postavljali pitanja historijskog i prirodnog prava na isti prostor tijekom stoljeća.
Hrvatska nacionalna nastojanja bazirala su se na historijskom i prirodnom pravu na slavonski i dio južnopodunavskog prostora, a na temelju svoje brojnosti i kontinuiranog postojanja hrvatske državnosti na istom prostoru.
Mađarska nacionalna nastojanja bijahu u učvršćivanju zajednice pridruženih zemalja krune svetog Stjepana, preko željeznice i mađarskih škola, a u ostvarenju mađarske državne misli (Magyar Állam eszme).
Srpska nacionalna nastojanja bila su u stvaranju velike države u kojem bi svi Srbi živjeli zajedno, ali koja su izazvala otpor ostalih naroda, naročito u Slavoniji i južnom Podunavlju, gdje su se Srbi u ostvarenju iste ideje pozivali na dvije povijesne činjenice. Prvo, da je velika srpska srednjovjekovna država imala izlaz na tri mora, i drugo, postojanje srpske pravoslavne patrijaršije, koja se prostirala u krajevima koje su bili zauzeli Osmanlije, a to je značilo između ostalih pripojiti južno Podunavlje i Slavoniju.
U vodećim ideologijama na južno Podunavlje, uvijek se iznova postavljalo pitanje pozivanja na životni prostor, tj. trenutno većinsko stanovništvo i pozivanje na nekadašnje historijske granice država i naroda.
Ključne riječi
historijsko pravo; prirodno pravo; južnopodunavski prostor
Hrčak ID:
25245
URI
Datum izdavanja:
20.12.2006.
Posjeta: 1.783 *