Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.1.11

ZAŠTITA TRADICIJSKIH KULTURNIH IZRIČAJA OD NEPRIMJERENOG ISKORIŠTAVANJA U OKVIRU KONVENCIONALNOG SUSTAVA ŽIGOVNOGA PRAVA

Tea Hasić orcid id orcid.org/0000-0001-6079-1156 ; Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, Hrvatska
Ana Rački Marinković orcid id orcid.org/0000-0001-5137-7527 ; Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (Ured zastupnika), Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 362 Kb

str. 209-229

preuzimanja: 172

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 362 Kb

str. 230-230

preuzimanja: 155

citiraj


Sažetak

Posljednjih desetljeća, diljem svijeta, u inim industrijama, može se uočiti sve veća uporaba tradicijskih imena i simbola na komercijalnim proizvodima. Osobito često dolazi do korištenja urođeničkih imena i simbola na komercijalnim proizvodima neurođenika u državama u kojima su veće urođeničke zajednice kao što su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. Takva praksa urođenicima nije prihvatljiva - ili zbog toga što je uvredljiva ili što iskorištava, a katkad i narušava njihov ugled. Osobito neprihvatljivom praksom urođenici smatraju kad neurođenici prisvajaju urođeničke oznake. Cilj je rada ispitati obuhvaća li konvencionalni sustav žigovnoga prava mehanizme čijom se primjenom može osigurati zaštita od neprimjerne uporabe tradicijskih oznaka. Radi ostvarenja navedenoga cilja, analiziraju se međunarodni i europski izvori iz područja žigovnoga prava, ali i specifična
nacionalna rješenja. Istraživanje je pokazalo kako konvencionalni sustavi žigovnoga prava
samo u iznimnim situacijama tradicionalnim oznakama mogu osigurati zaštitu od zloupotreba. Zbog toga pojedine države (u kojima su urođeničke zajednice brojnije, a javne politike usmjerene na zaštitu urođenika) različitim intervencijama u konvencionalne sustave žigovnoga prava nastoje povećati učinkovitost u borbi protiv uvredljive uporabe urođeničkih oznaka. Prikazuje se kako je na Novom Zelandu uveden koncept kulturološke uvrede kao apsolutnoga razloga za odbijanje registracije žiga, dok su u Kanadi uvedene, tzv. službene
oznake kao posebne vrste žiga, te se razmatra doseg takvih intervencija i mogu li takvi primjeri biti relevantni za Europsku uniju. Analizira se kakve se slične intervencije u konvencionalni sustav žigovnoga prava primjenjuju u Europskoj uniji kako bi se osigurala zaštita od neprimjerene uporabe europskih autohtonih i tradicijskih oznaka.

Ključne riječi

tradicijski kulturni izričaji; tradicijske oznake; urođenički nazivi i simboli; žig

Hrčak ID:

278111

URI

https://hrcak.srce.hr/278111

Datum izdavanja:

26.5.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 848 *