Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32779/gf.3.1-2.2

Utjecaj gnojidbe i sorte na komponente prinosa salate (Lactuca sativa L.)

Aleksandra Govedarica-Lučić ; Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Novo Sarajevo.
Sanid Pašić ; Federalni institut za poljoprivredu, Sarajevo.
Alma Rahimić ; Agromediteranski fakultet, Univerzitet “Džemal Bijedić”,. Mostar.
Nikolina Kulina ; Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Novo Sarajevo.
Vedrana Bogdanović ; Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Novo Sarajevo.
Nataša Jovanović ; Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Novo Sarajevo.


Puni tekst: hrvatski pdf 740 Kb

str. 19-29

preuzimanja: 94

citiraj


Sažetak

Salata (Lactuca sativa L.) je veoma važna i široko rasprostranjena povrtna kultura. Zbog brojnih nutritivnih i ljekovitih karakteristika, salata ima značajnu ulogu u prevenciji bolesti. Biološke karakteristike salate i njen specifičan rast i razvoj predstavljaju osnovu za uspostavljanje optimalnog načina uzgoja. U cilju da se postignu odgovarajući visoki prinosi, vrši se prihrana različitim organskim, mineralnim i mikrobiološkim gnojivima. Ona imaju veliki značaj prilikom rasta i razvoja salate, a osim toga utječu i na njene kvalitativne karakteristike. Cilj istraživanja je bio utvrditi učinak primjene različitih gnojiva na kvalitetu i kvantitetu različitih sorti salate u proljetnoj proizvodnji. Postavljen je dvofaktorijalni pokus (gnojivo x sorta) po slučajnom blok sustavu u plasteniku bez grijanja, na privatnoj parceli, na lokalitetu Lukavica, područje grada Istočno Sarajevo. Tijekom istraživanja ispitivan je utjecaj gnojiva (kontrola, Slavol, Fitofert hemisuper) na dvije sorte salate (Santoro RZ i Kiribati RZ) i to na: dužinu korjena (cm), broj listova, masu nadzemnog dijela biljke (g) i prinos (kg/m2). Najveća dužina korjena zabilježena je na varijanti gnojiva s fitofertom (10,02 cm) i u usporedbi s kontrolnom varijantom (8,55 cm) razlika je bila statistički značajna. Najveći prinos (509,5 kg/100m2) ostvaren je na varijanti gnojidbe s mikrobiološkim gnojivom, a najmanji na kontrolnoj varijanti (250 kg/100 m2). Razlike u ostvarenom prinosu unutar sorti nisu bile statistički opravdane.

Ključne riječi

salata, gnojiva, sorta, prinos.

Hrčak ID:

279605

URI

https://hrcak.srce.hr/279605

Datum izdavanja:

30.6.2020.

Posjeta: 350 *