Paediatria Croatica, Vol. 65 No. 4, 2021.
Vijest
https://doi.org/10.13112/PC.2021.36
Osvrt na radionicu „Kvaliteta zdravstvene zaštite majki i novorođenčadi: Prevođenje istraživanja u političke inicijative u europskoj regiji SZO“ – iskustva Bosne i Hercegovine
Amra Ćerimagić
Sažetak
Radionicu pod nazivom „Kvaliteta zdravstvene zaštite majki i novorođenčadi: Prevođenje istraživanja u političke inicija- tive u europskoj regiji SZO“ organizirao je Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majke i djeteta IRCCS Burlo Garofolo iz Trsta u suradnji s Talijanskim na- cionalnim institutom za zdravlje (ISS), UNICEF-om u Italiji i Sveučilištem Lancashire (UK). Radionica je održana online 27. listopada. Sudjelovali su govornici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva, a teme su uključivale kako lokalne inicijative tako i nacionalne odnosno međunarodne inicijative iz navedene oblasti.
Cilj događanja je bio podijeliti ključne koncepte te prijedloge za prevođenje istraživanja u zdravstvenu politiku i učinkovite akcije, uključujući promicanje zdravlja u prvih 1000 dana djetetovog života. Predstavilo se nekoliko studija slučaja, na svim razinama (tj. regionalnoj, državnoj, europskoj) koje su provedene u različitim okolnostima i s različitim uspjehom (tj. Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Portugal i UK). Događaj je bio namijenjen onima koji su iz različitih razloga uključeni u prevođenje znanstvenih spoznaja u politike (tj. institucije, volonterski sektor i drugi sudionici) s naglaskom na zdravlje majke i djeteta te kvalitetu skrbi tijekom poroda. Radionica i webinar su samo dio većeg međunarodnog projekat IMAgiNE EURO (Improving Maternal Newborn care u EURO regiji), a koji je započet u rujnu 2020. godine u organizaciji Suradnog centra Svjetske zdravstvene orga- nizacije (SZO) za zdravlje majke i djeteta IRCCS Burlo Garofolo iz Trsta, s mrežom od 20-ak europskih zemalja, a s ciljem poboljšanja kvalitete majčinsko-neonatalne skrbi unutar europske regije SZO-a. U pokušaju da se razumije utjecaj koji je pandemija COVID-19 imala (i ima) na kvalitetu pružene skrbi, prikupljali su se podaci o iskustvima majki i zdravstvenog osoblja u ovom razdoblju. Do danas je projekt IMAgiNE EURO prikupio iskustva više od 24.000 majki koje su rodile u europskoj regiji SZO-a od ožujka 2020. Projekat ima za cilj dokumentirati iskustva zdravstvenog osoblja koje, na prvoj crti bojišnice, pruža skrb za majke i novorođenčad u zdravstvenim ustanovama te se i njihova iskustva evidentiraju. Od 2016. Suradni centar SZO-a za zdravlje majki i dojenčadi IRCCS Burlo Garofolo iz Trsta pridonio je implementaciji Standarda SZO-a za poboljšanje kvalitete majčinsko- neonatalne skrbi u talijanskim strukturama, također razvijajući alate za prikupljanje podataka za procjenu i praćenje razine kvalitete pružene skrbi. Slijedom ovih događaja, organizirana je međunarodna razmjena mišljenja i iskustava u vidu navedenog webinara odnosno radionice. U sklopu lokalnih inicijativa obrađena je tema tj. prikaz slučaja iz Bosne i Hercegovine „Prijevod Standarda SZO na bosanski“ (1) s iskustvima pokušaja provedbe publiciranih standarda iz 2018. SZO-a„Standardi za poboljšanje kvalitete skrbi majki i novorođenčadi u zdravstvenim ustanovama“ u praksu te pouka za ubuduće, pogotovo glede kolaboracije nevladinog sektora s iznimno složenim zdravstvenim sustavom Bosne i Hercegovine. Temu„Obiteljska integrirana skrb u NICU“ prikazala je Maria- na Amorim iz EPIUnit – Instituto de Saúde Pública, Universi- dade do Porto, Portugal) (2). U sklopu nacionalnih i među- narodnih inicijativa predstavljene su teme: „Talijanski sustav nadzora smrtnosti majki“ - Serena Donati (ISS) (3), „Izrada i implementacija europskih standarda za primaljsku jedinicu“ - Lucia Rocca-Ihenacho (Sveučilište u Londonu, UK) (4) i „Po- stojeći okviri za prevođenje istraživačkih dokaza u politiku i praksu“ - Marzia Lazzerini (Suradni centar Svjetske zdravstve- ne organizacije za zdravlje majke i djeteta, IRCCS Burlo Garo- folo, Italija) (5).
Ispred Republike Hrvatske govornik je bila Marija Čatipović s Veleučilišta u Bjelovaru na temu „Namjere, stavovi i znanje srednjoškolaca o dojenju u Hrvatskoj: kako poboljšati sta- nje?“ (6), a unaprijed snimljene studije slučaja prezentirali su Anita Pavičić („Kako implementirati Neo-BFHI program na nacionalnoj razini: hrvatsko iskustvo“) (7), Milan Stanojević („Provedba inicijative prijatelj majci i bebi (MBFHI) u četiri hrvatska rodilišta: rezultati pilot projekta“) (8), iz Italije Enrica Pizzi (Talijanski nadzorni sustav za djecu u dobi od 0 do 2 godine za podršku roditeljstvu i promicanje zdravlja u prvih 1000 dana života“) (9), Francesca Beber („Porodna staza – po- svećena primalja“) (10), iz Portugala Carina Rodrigues („Hra- njenje majčinim mlijekom pri otpustu portugalske nedo- noščadi: politika i praksa odjela za intenzivnu njegu novo- rođenčadi čine razliku“) (11), iz Slovenije Zalka Drglin („Inicijativa za brigu o rodilištu“) (12) te iz UK Trixie McAree (Primaljski kontinuitet skrbi: od koncepta do održivog mo- dela skrbi) (13). U zaključku, većina država nailazi na slične probleme pri implementaciji znanstvenih činjenica u praksu s tim da je bilo zanimljivo svjedočiti jedinstvenosti i specifičnosti koje izranjaju kao rezultat različite organizacije zdravstvenih sustava te različitih razina razvoja i svijesti općenito.
Prikaz slučaja iz Bosne i Hercegovine „Prijevod Standarda SZO na bosanski“(1) predočio je iskustva prilikom pokušaja implementacije prijevoda publiciranih standarda SZO-a iz 2018. „Standardi za poboljšanje kvalitete skrbi majki i novo- rođenčadi u zdravstvenim ustanovama“. Naime, 2018. godi- ne aktivisti iz nevladinog sektora u području porođajnih prava su na vlastitu inicijativu i bez financijske podrške vladi- nih institucija preveli publikaciju svjetske zdravstvene orga- nizacije „Standards for improving quality of maternal and newborn care in health facilities” na bosanski jezik. Ova pu- blikacija je objavljena 2016. godine i pored izdanja na engle- skom jeziku bili su dostupni prijevodi na ruski i francuski. S obzirom da nije bilo prijevoda ni na hrvatski ni na srpski je- zik, a koji su također službeni jezici Bosne i Hercegovine, od- lučili smo se na prijevod ove publikacije kako bi bila dostup- na vladinim službenicima i medicinskom osoblju Bosne i Hercegovine. S obzirom na raspon od dvije godine od pu- bliciranja do prijevoda smatrali smo da je to dostatan vre- menski okvir koji bi omogućio suvremene i ažurirane podat- ke za implementaciju u zdravstveni sektor. Nakon prijevoda projekat je predstavljen Federalnom ministarstvu zdravstva i Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu te je naišao i na njihovo odobrenje. Kada već spominjemo institucije poput Federalnog mini- starstva i Agencije, ne možemo a da se kratko ne osvrnemo na organizaciju zdravstvenog sustava u Bosni i Hercegovini u postdejtonskom razdoblju. Naime, prilikom svim među- narodnih predstavljanja naših projekata, ovakav jedan uvod je neophodan kako bi se stekao kontekst i razumjela slože- nost područja našeg djelovanja. Naime, zdravstveni sustav Jugoslavije je 1970-ih bio poznat kao „Švedska Balkana“ prema riječima Benjamin Warda, američkog zdravstvenog ekonomista. Sada, trideset godina kasnije, prema riječima The Guardian, Bosna i Hercegovina ima najsloženiji politički sustav na svijetu. U kontekstu zdravstva, to znači da imamo trinaest ministarstava zdravstva od kojih nijedno nije na državnoj razini. Dva najveća su Ministarstvo zdravstva Fede- racije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo zdravstva Republi- ke Srpske. Iako donosi zakone i strategije u zdravstvu za svo- je područje djelovanja, Ministarstvo zdravstva Federacije dio izvršne vlasti gubi raspačavanjem na razine kantonalnih ministarstava zdravstva. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se ide s tendencijom pružanja sve veće autonomije bolnič- kim sustavima pri organizaciji rada i upravljanja što dodatno otežava koncept pozivanja na odgovornost. Dakle, iako se teoretski implementacija projekata bez većih zastoja spušta s viših razina na niže, jako je teško revidirati i poticati pro- mjene s nižih razina ka višima, pogotovo kada se u kalkula- ciju uvrsti i nevladin sektor zainteresiran za domenu rada zdravstvenog sektora, s obzirom da nevladin sektor nije do- voljno ojačao u onoj mjeri u kojoj igra ulogu partnera vladi- nog i privatnog sektora u razvijenim zemljama svijeta.
Dakle, prijevodom ove publikacije, nevladin sektor i naše udruženje je pokušalo pokrenuti inicijativu prema višim razinama zdravstva da se službeno implementiraju najnovije smjernice na temu kvalitete zdravstvene skrbi majke i novorođenčadi u Bosni i Hercegovini. U području porođajnih prava, ovo je bila prva inicijativa ove vrste. Inicijative nevladinog sektora vrlo često se prosljeđuju od jedne vladine institucije do druge na različitim razinama i vrlo često nakon dosta vremena i uložene energije, nikad ne bivaju pretočene u praksu.
Zamisao je bila da se dio smjernica spomenutih u publikaciji svjetske zdravstvene organizacije pretoči u konkretne korake za rad rodilišta a u formi „Mother Friendly“ akre- ditacijskog sustava te stoga i uključuje Agenciju za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ). Mother Friendly sintagmu je prvi put osmislio FIGO - The International Federation of Gynecology and Obstetrics (Međunarodna federacija gine- kologa i opstetričara), Svjetske zdravstvene organizacije i White Ribbon Alliance (Savez bijelih vrpci) (14). Smatrali smo da su nam šanse za uspjeh na ovaj način najznačajnije s obzirom da je AKAZ već imao sustav za akreditaciju rodilišta kao „Baby Friendly Hospital“ odnosno, „Rodilišta prijatelj djece“. Ovaj projekt je bio dosta uspješan te je 11 od ukupno 13 porodilišta bilo akreditirano i reakreditirano kao Baby Friendly.
Stoga se, nakon službenog objavljivanja online publikacije, pokrenula inicijativa te su se okupili predstavnici našeg udruženja, kao nevladinog sektora te predstavnici AKAZ-a, Federalnog ministarstva zdravstva i regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Iako je sami susret bio obećavajući, ova inicijativa nažalost nije zaživjela. Zašto, u ovom specifičnom kontekstu? Postoji nekoliko razloga iz kojih možemo povući pouku za ubuduće. Prvenstveno, inicijativa je trebala ostati u„rukama“ nevladinog sektora, da se pored publiciranja i objavljivanja, ne predaje u nadi da će druge institucije preuzeti daljnje korake. Zapravo, nijedna ustanova nije dalje preuzela vodeću ulogu ni odgovornost da se aktualizira ono što je na papiru. Mi smo smatrali da kao nevladin sektor nemamo dovoljno ingerencije za to dok su ostali sudionici smatrali da nije na njima odgovornost da to učine. Ideje su ostale, novi susreti nisu organizirani, i kao što to obično biva, akteri vladinih institucija i donositelji odluka su se u međuvremenu smijenili i promijenili. Ono što smo mi naučili iz ovoga je da za nevladin sektor postoji dovoljno prostora da se sve buduće inicijative ove vrste, nakon inicijalnih koraka, pretvore u „watchdog“ aktivnosti koji će biti stalni podsjetnik i korektiv za sve sudionike. Pozitivna korespondencija je održana sa svima koji su bili uključeni te se nadamo da ovom poduhvatu još nije kraj. Svakako da je došlo vrijeme da se uloga nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, kao korektiva društva, još više poveća.
Ključne riječi
Hrčak ID:
279874
URI
Datum izdavanja:
27.12.2021.
Posjeta: 270 *