Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15233/gfz.2022.39.9

Predviđanje bimodalne monsunske oborine u središnjem dijelu sušne zone Mianmara na temelju daljinske povezanosti s globalnim površinskim temperaturama mora

Hiroshi Yasuda ; Organization for Educational Support and International Affairs, Tottori University, Tottori, Japan
Ayele Almaw Fenta ; Arid Land Research Center, Tottori University, Tottori, Japan
Hidetoshi Miyazaki ; Global Environmental Forum, Tokyo, Japan
Shun Ishiyama ; National Museum of Ethnology, Osaka, Japan
Koji Inosako ; Faculty of Agriculture, Tottori University, Tottori, Japan
Aung Din ; Nature Lovers International, Yangon, Myanmar
Takayuki Kawai ; Graduate school of International Resource Sciences, Akita University, Akita, Japan


Puni tekst: hrvatski pdf 1.926 Kb

str. 1-20

preuzimanja: 131

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.926 Kb

str. 1-20

preuzimanja: 93

citiraj


Sažetak

U središnjem dijelu sušne zone Mianmara prosječna je godišnja količina oborine manja od 1000 mm. Poljoprivreda se ondje uobičajeno oslanja na dostupnost oborinske vode te je ona stoga značajno ugrožena njenim velikim oscilacijama i čestim pojavama sušnih godina. Mjesečna raspodjela oborine ima bimodalni karakter. Obilježje intenz­iteta monsunske oborine od svibnja do listopada je pojava dvaju maksimuma: rani (svibanj–lipanj) i kasni (kolovoz–listopad) koji su razdvojeni među-monsunom (srpanj). Upravljanje poljoprivredom koja se oslanja na oborinu je problematično zbog povratnih perioda sušnih i vlažnih godina. Postoji vrlo slaba korelacija između rane i kasne mon­sunske oborine (r = −0,257). Međutim, uočava se daljinska povezanost monsunske oborine s površinskim temperaturama mora (SST) određenih područja Tihog oceana. Nadalje, postoji i povezanost između rane monsunske, među-monsunske i kasne monsunske obo­rine i SST-a određenih područja Indijskog oceana i Atlantskog oceana s odmakom od 6 do 9 mjeseci. Koristili smo Elmanov model umjetne neuronske mreže za predviđanje rane monsunske, među-monsunske i kasne monsunske oborine na temelju daljinske poveza­nosti sa SST-em Indijskog i Atlantskog oceanu s pomakom od 6 do 9 mjeseci. Koeficijent korelacije između predviđene i opažene količine oborine premašio je 0,7 u sva tri slučaja.

Ključne riječi

umjetna neuronska mreža; bimodalna oborina; među-monsun; središnje područje sušne zona Mianmara; poljoprivreda ovisna o oborini

Hrčak ID:

279988

URI

https://hrcak.srce.hr/279988

Datum izdavanja:

4.7.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 582 *