Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.21857/yrvgqtwv09

Početci istraživanja etnomuzikologije i historijske muzikologije na Kosovu: pozadina, istraživanje i glavne publikacije

Kristina Perkola orcid id orcid.org/0000-0002-3566-0522 ; UBT – Higher Education Institution, Priština, Kosovo


Puni tekst: engleski pdf 303 Kb

str. 129-143

preuzimanja: 224

citiraj


Sažetak

Razlike između kulturnog razvoja različitih zemalja Zapadne i Istočne Europe povijesno su bile veoma znatne, osobito u multietničkim društvima koja su stoljećima imala burnu povijest. Put umjetnosti na Kosovu ima svoju specifičnu povijest koja nastaje kao posljedica povijesnih, političkih i društvenih okolnosti. Naime, glazba (u pisanom obliku) u ovoj sredini bila je potpuno nepoznata sve do druge polovice 20. stoljeća jer se dotad glazbena tradicija prenosila u usmenom obliku. Najvažniji dio glazbene tradicije bio je bogat glazbeni folklor. Albanski folklor sadrži elemente stare glazbene tradicije pomiješane s utjecajem i elementima iz drugih zemalja, poput turske, romske, grčke i slavenske glazbe, pa su općenito kultura, umjetnost i glazba na Kosovu predstavljene kao živahna mješavina mnogih civilizacija. Počevši od stranih znanstvenika u prvoj polovici 20. stoljeća, a nastavivši se i u studijama učenjaka s Kosova u drugoj polovici istog stoljeća, albanski folklor, njegovo prikupljanje i proučavanje, bio je glavni promotor u razvoju etnomuzikologije i historijske muzikologije na Kosovu. Djelo Lorenca Antonija predstavlja najraniji trag etnomuzikoloških djela lokalnog znanstvenika. On je 1927. započeo prikupljanje glazbenog folklora. Otvaranjem Etnomuzikološkog sektora (1970) u Folklornom odjelu Albanološkog instituta stvorene su bolje mogućnosti za sustavna istraživanja. Uz L. Antonija na prikupljanju, istraživanju i objavljivanju albanskog glazbenog folklora radili su Shefqet Pllana, Bahtir Sheholli, Rexhep Munishi i drugi znanstvenici. S druge strane, historijska muzikologija na Kosovu nije uspjela slijediti korak po korak kompozicijsko stvaralaštvo i glazbenu aktivnost, pa se nikada nije uspjela realizirati na istim razinama kao druga glazbena područja.

Ključne riječi

Kosovo; glazba; folklore; historijska muzikologija; etnomuzikologija

Hrčak ID:

280387

URI

https://hrcak.srce.hr/280387

Datum izdavanja:

14.7.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 565 *