Infektološki glasnik, Vol. 41 No. 4, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.37797/ig.41.4.1
Vršna opterećenja zdravstvenog sustava tijekom prva tri vala COVID-19 pandemije u Republici Hrvatskoj
Jelena Dimnjaković
orcid.org/0000-0003-3115-0186
; Division for Health Informatics and Biostatistics, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Tamara Poljičanin
orcid.org/0000-0003-2336-0861
; Division for Health Informatics and Biostatistics, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Ivan Pristaš
orcid.org/0000-0002-6732-7943
; Division for Health Informatics and Biostatistics, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Pero Ivanko
; Division for Health Informatics and Biostatistics, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Ivana Pavić
; Division for School Medicine, Mental Health and Addiction Prevention, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Krunoslav Capak
; Division for Environmental Health, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Sažetak
Uvod: Preopterećenje kapaciteta zdravstvenog sustava predstavlja jednu od glavnih prijetnji tijekom COVID-19 pandemije. Cilj je prikazati vršne vrijednosti odabranih indikatora tijekom COVID-19 valova u RH i osigurati informacije koje će omogućiti reviziju plana spremnosti i moguću re(organizaciju) rada bolnica.
Metode: Retrospektivna analiza rezultata COVID-19 testiranja, infekcija, hospitalizacija, JIL popunjenosti te podataka o osobama na respiratoru i preminulih prikupljanih sustavom nadzora kapaciteta tijekom prva tri vala u RH.
Rezultati: Vršna popunjenost bolničkih kreveta opažena u 2. i 3. valu bila je 70,19% i 54,60%, u usporedbi s maksimalnim kapacitetima raspoloživim tijekom COVID-19 valova, te 168,90% i 131,38%, u usporedbi s kapacitetima dostupnima između dva vala, JIL kreveta 75,51% i 70,73% odnosno 170,51% i 160,37%. Vršne dnevne vrijednosti bile su kako slijedi (prvi/drugi/treći val); pozitivni: 53/4827/3198; testirani: 1984/13325/11622; ukupno hospitalizirani: 372/2976/2315; ukupno na respiratoru: 31/306/278; ukupno JIL hospitalizirani: nepoznato/370/348, preminuli: 8/92/52.
Zaključak: Tijekom korona valova, zahtjevi za bolničkim i JIL posteljama značajno su nadmašili postojeće standardne kapacitete zdravstvenog sustava. Sustav se akutno uspio prilagoditi povećanjem broja raspoloživih kreveta za COVID-19 pacijente. Međutim, obzirom na do sada opažene vršne vrijednosti, potrebno je trajno dodatno povećanje ili reorganizacija bolničkih kapaciteta koji bi osigurali da se tijekom predstojećih valova izbjegne ugroza zdravlja ne-COVID-19 i COVID-19 bolesnika te preopterećenja dijela osoblja.
Ključne riječi
COVID-19; kapacitet bolničkih kreveta; kapacitet preopterećenja
Hrčak ID:
284362
URI
Datum izdavanja:
28.10.2022.
Posjeta: 781 *