Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24869/spsih.2022.3

Inovativni konceptualni model sociokulturnih sastavnica kvalitete života starijih osoba

Damir Poljak ; Alma Mater Europaea – ECM, Maribor, Slovenia
Marija Ovsenik ; Alma Mater Europaea - ECM, Maribor, Slovenija
Špiro Janović ; University Centre Varaždin, University North, Varaždin, Croatia
Jurica Veronek ; University Centre Varaždin, University North, Varaždin, Croatia
Maja Bajs Janović ; Department of Psychiatry, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 398 Kb

str. 3-22

preuzimanja: 152

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 398 Kb

str. 3-22

preuzimanja: 112

citiraj


Sažetak

Glavni cilj istraživanja je istražiti utjecaj sociokulturnih čimbenika na kvalitetu života starijih osoba u Republici
Hrvatskoj. Teorijski cilj istraživanja odnosi se na oblikovanje teorijskog konstrukta utjecaja sociokulturnih čimbenika
na kvalitetu života starijih osoba te metodom modeliranja oblikovati model sociokulturnih čimbenika kvalitete
života starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Pozadina: Problem istraživanja je identifikacija sociokulturnih sastavnica
kvalitete života starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Osnovna svrha istraživanja je identificirati sastavnice modela
sociokulturnih dimenzija koje utječu na kvalitetu života osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj. Dizajn:
U istraživanju je primijenjena kvantitativna istraživačka paradigma. Za postizanje teorijskih ciljeva istraživanja
korištene su opće znanstvene metode. Podatci su prikupljeni upitnicima. Metode: Teorijski ciljevi istraživanja
ispunjeni su pregledom novije znanstvene literature. U svrhu ovog istraživanja kao mjerni instrumenti primijenjeni
su WHOQOL-BREF upitnik i Hofstedeov upitnik. Rezultati: Na temelju obrađenih podataka istraživanja napravljeni
su konceptualni multivarijatni regresijski modeli zadovoljavajuće domene kvalitete života osoba starije životne
dobi. Načinjeni multivarijatni regresijski modeli predikcije pojedinih domena kvalitete života u kojima prediktorske
varijable u multivarijatnom okružju definiraju utjecaj na te domene. Način odabira prediktorskih varijabli uključivao
je postavljene ciljeve (dobnu, spolnu, regionalnu, bračnu komponentu te sve domene Hofstedeovog upitnika).
Zaključak: U konceptualnom modelu shematski je prikazano da sociokulturne sastavnice kvalitete života ovise o
društvenoj nejednakosti, životnim usmjerenjima, kontroli neizvjesnosti, djelovanju pojedinca individualizmom
ili kolektivizmom, te odnosom prema muškarcu i ženi. Sve to zajedno određuje nacionalnu kulturu i predstavlja
sociokulturni kapital određenog društva. Postoje razlike prema spolu koje su određene kontrolom neizvjesnosti,
tjelesnim i psihičkim zdravljem, socijalnim odnosimsa, osobnim stavovima i religioznosti, te okolinom u kojoj osoba
živi. Važnost za kliničku praksu: Socijalna gerontologija je mlada znanstvena disciplina i istraživanja na njenom
području nalaze svoju primjenu u modernom društvu implementacijom rezultata istraživanja u socijalno i političko
okruženje inovativnim modelima u skrbi za starije osobe.

Ključne riječi

Sociokulturne sastavnice; Socijalna gerontologija; Kvaliteta života; Konceptualni model

Hrčak ID:

284587

URI

https://hrcak.srce.hr/284587

Datum izdavanja:

16.10.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 620 *