Pregledni rad

Stres i suočavanje sa stresom – primjer zdravstvenog osoblja

Irena Matulović
Tanja Rončević
Joško Sindik

Sažetak

Pisati o stresu znači pisati o životu, jer stres je neizbježan dio života. Mediji uvriježeno opisuju stres kao loše psihofizičko stanje, ali to nije točno. Do određene razine stres je pozitivan (eustres), poticajan, donosi uzbuđenje, podiže adrenalin, ali kada uzrokuje negativne posljedice (distres), ovisno o pojedincu, može imati znatne negativne učinke. Znatan postotak populacije, posebice u velikim gradovima, svakodnevno je u stanju pojačane napetosti, zabrinutosti, nervoze – te nastaju neželjene fizičke posljedica kao što su glavobolje, probavne smetnje, poremećaji opuštanja i spavanja. Tijekom vremena kronične glavobolje i nesanice mogu uzrokovati mno- gobrojne simptome i tegobe svih organskih sustava. Primjerice, povišene vrijednosti krvnog tlaka mogu uzrokovati polagano, ali trajno oštećenje srca. Uvriježeno je mišljenje da aktivator stresa nastaje zbog vanjskih čimbenika, i to u životnim situacijama, zbog politike, ekonomske i financijske situacije. Naše reakcije, resursi kojima raspolažemo, mogućnost suočavanja i prihvaćanja svakodnevnih situacija ključni su za prepoznavanje stresnih čimbenika. Zaposlenici u sustavu zdravstva trebaju razviti kompetencije nužne za bolju učinkovitost u izvršavanju radnih zadataka te da istodobno iskoristiti potencijale zaštitnih čimbenika radi smanjenja osobnog stresa.

Ključne riječi

akutni i kronični stres; suočavanje; stresna situacija

Hrčak ID:

286837

URI

https://hrcak.srce.hr/286837

Datum izdavanja:

16.12.2012.

Posjeta: 2.363 *