Filologija, No. 79, 2022.
Original scientific paper
https://doi.org/10.21857/yvjrdcv4ry
Prijevodne objasnidbenice u Danici zagrebečkoj
Kristian Novak
Barbara Štebih Golub
orcid.org/0000-0003-2192-2947
Abstract
U radu je prikazan fenomen umetanja ekvivalentnih izraza iz stranih jezika, ponajviše latinskoga i njemačkoga, u tekstove pisane kajkavskim književnim jezikom u kalendaru Danica zagrebečka. Urednik i autor većine tekstova u toj publikaciji bio je Ignac Kristijanović, a prijevodne objasnidbenice uglavnom su ubacivane u zagrade iza izraza na izvornom jeziku teksta. Njima se čitateljstvu namjeravalo osigurati razumijevanje slabije poznatih ili nepoznatih izraza. U uvodnom dijelu rada prikazani su rasprostranjenost, tematski fokus i čitateljstvo kalendara od kraja 17. stoljeća nadalje. Nakon toga dan je osvrt na prijevodne objasnidbenice kao tipičan fenomen u devetnaestostoljetnim hrvatskim tekstovima, isprva primijećen u tekstovima pripadnika ilirskoga pokreta. Oni su, s obzirom na činjenicu da su se služili jezikom koji je u njihovo vrijeme doživljavao silni leksički i rječotvorbeni napredak, trebali osigurati razumijevanje novoskovanih izraza koje bi upotrebljavali u svojim tekstovima, bilo u privatnoj, bilo u javnim domenama. Činjenica da su objasnidbenice česte i u tekstovima pisanima kajkavskim književnim jezikom, navodi nas na zaključak da fiksiranje razumijevanja značenja nije bilo ograničeno samo na ilirske leksičke inovacije, odnosno da je društvenojezična situacija dosegla stadij u kojem se o društveno relevantnim temama u pravilu raspravljalo na stranim jezicima. Ekscerpiranjem građe iz tekstova Danice zagrebečke u razdoblju od 1834. do 1849. godine pronađeno je 219 objasnidbenica, najviše latinskih i njemačkih, a u manjoj mjeri i izraza na drugim jezicima. Analizirana je čestoća njihova pojavljivanja tijekom vremena, odnos jezika referentna izraza i jezika objasnidbenice, zatim u kojoj se mjeri objasnidbenice pojavljuju kao integralni dio pisanoga teksta (kojima se u zagradama dodaju termini na kajkavskom), a u kojoj mjeri kao u zagradama pisani dodaci kajkavskim terminima u tijelu teksta. Nadalje, analizirane su domene leksika u kojima najčešće dolazi do uporabe objasnidbenica, stupanj morfosintaktičke adaptiranosti (tj. prati li morfosintaktički oblik objasnidbenice oblik termina na koji se odnosi) te stupanj morfosintaktičke podudarnosti (tj. pripada li ekvivalent istoj vrsti riječi kao referentni izraz ili se primjerice sintagmom objašnjava pojedinačna riječ u tijelu teksta).
Keywords
objasnidbenice; Ignac Kristijanović; višejezičnost; kajkavski književni jezik; latinski jezik; njemački jezik; Danica zagrebečka
Hrčak ID:
289348
URI
Publication date:
29.12.2022.
Visits: 529 *