Arti musices, Vol. 53 No. 2, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/94kl4clq6m
Zagreb, London, Berlin, New York: ishodišta diskografske industrije u Hrvatskoj (1902-1939)
Pekka Gronow
orcid.org/0000-0002-9859-3996
; Uniarts Helsinki’s History Forum, Helsinki, Finland
Risto Pekka Pennanen
; Uniarts Helsinki’s History Forum, Helsinki, Finland
Sažetak
Diskografska industrija brzo je rasla između 1900. i 1914. Iako je proizvodnja ploča bila koncentrirana u najvećim industrijaliziranim zemljama, tvrtke su krenule u stvaranje globalnog tržišta snimanjem pjesama na svim dominantnim jezicima. Uobičajeno je bilo da tvrtke šalju svoje inženjere na ekspedicije koje bi ih odvele u velike europske gradove. Snimali su s lokalnim izvođačima koje su odabrali lokalni predstavnici tvrtke. Matrice snimaka otpremale su se u tvornicu na obradu, a gotovi otisci slali su se natrag lokalnim prodavačima.
Rad potanko govori o djelatnosti tvrtke Gramophone Company (UK), koja je između 1902. i 1913. godine u Zagrebu i Osijeku napravila najmanje 500 snimaka. Tvrtka je imala nekoliko konkurenata, medu kojima su njemačka grupa Lindström (Odeon, Beka, Parlophon) i Pathé u Francuskoj, a u radu su se razmatrale i njihove aktivnosti. Svjetski rat uzrokovao je prekid u snimanju, no nakon Rata diskografske su se tvrtke vratile. Gramophone se vratio u Zagreb 1924. godine, a za njim su došli i Nijemci. Novi vrhunac u globalnoj prodaji ploča dosegnut je 1929. godine. U međuvremenu, američke diskografske kuće, posebice Victor i Columbia, izradile su velike kataloge ploča na »stranom jeziku« za imigrante, uključujući i Hrvate u Americi. Za američko tržište izdavale su i materijale koje su snimili njihovi europski suradnici, poput Gramophone Co.
Prvom diskografskom industrijom dominirao je malen broj multinacionalnih kompanija koje su držale temeljne patente na tehnologiju snimanja. Nakon Prvog svjetskog rata na tržište su ušla i lokalna poduzeća jer su u manjim zemljama kao što su Švedska (Sonora), Latvija (Bellaccord), Cehoslovacka (Esta) i Jugoslavija (Edison Bell Penkala) pokrenute nezavisne diskografske kuće. Taj je razvoj ubrzala nova gospodarska politika 1930-ih, koja je stvorila carinske barijere i pogodovala lokalnoj proizvodnji.
Ključne riječi
Hrvatska; glazba; diskografska industrija; povijest; imigranti
Hrčak ID:
291449
URI
Datum izdavanja:
16.1.2023.
Posjeta: 621 *