Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2023-74-3693
Utjecaj mikrofiltracije na iskorištenje odabranih mikotoksina reguliranih zakonom na razini Europske unije
Marija Kovač Tomas
; University North, Department of Food Technology, Koprivnica, Croatia
Anto Mijatović
; University North, Department of Food Technology, Koprivnica, Croatia 2 University North, Department for Packaging, Recycling and Environmental Protection, Koprivnica, Croatia
Mateja Bulaić Nevistić
; Inspecto Ltd., Osijek, Croatia
Bojan Šarkanj
; University North, Department of Food Technology, Koprivnica, Croatia
Jurislav Babić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Food Technology, Osijek, Croatia
Tihomir Kovač
orcid.org/0000-0003-3222-4722
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Food Technology, Osijek, Croatia
Sažetak
Mikrofiltracija je čest korak u analitičkim postupcima u kojima se koristi tekućinska kromatografija – tandemska spektrometrija masa, koja je metoda izbora kada je riječ o jednoznačnom određivanju mikotoksina. Međutim, u slučajevima kada se primjenjuje mikrofiltracija, treba uzeti u obzir i moguće interakcije filtar-analit, koje bi mogle spriječiti točno određivanje pojavnosti mikotoksina, a time i izloženosti. U skladu s tim, u ovom istraživanju korišteno je pet različitih vrsta materijala membrane filtra (najlon, politetrafluoretilen, polietersulfon, miješani ester celuloze i celulozni acetat) za procjenu utjecaja mikrofiltracije na iskorištenje odabranih mikotoksina, reguliranih zakonodavstvom Europske unije, uključujući aflatoksine B1, B2, G1 i G2, deoksinivalenol, fumonizine B1 i B2, zearalenon, T-2 i HT-2 toksine te okratoksin A. Rezultati istraživanja otkrili su da politetrafluoretilenski filtri imaju najmanji utjecaj na gubitak mikotoksina tijekom filtracije, a uobičajeno korišteni najlonski filtri mogu utjecati na iskorištenje određenih mikotoksina ako se ne koriste pravilno. Ostala tri ispitana materijala filtarske membrane pokazala su se nekompatibilnima za ovu primjenu jer negativno utječu na iskorištenje većine analita. Rezultati istraživanja upućuju na nužnost odabira odgovarajuće vrste filtra tijekom postupka razvoja i validacije metode, prikladne za određeni analitički proces, a ovisno o svojstvima analita i sastavu otopine (uzorka), imajući u vidu nužnost odbacivanja prvih nekoliko kapi filtrata kako bi se osigurala točnost analitičkoga postupka.
Ključne riječi
interakcije filtar-analit; podcjenjivanje rezultata; priprema uzorka; regulirani mikotoksini; tekućinska kromatografija – tandemska spektrometrija masa
Hrčak ID:
296527
URI
Datum izdavanja:
28.3.2023.
Posjeta: 414 *