Stručni rad
Financijski okvir za uspostavu i redoviti rad sustava za upravljanje preventivnim aktivnostima
Marijan Erceg
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Branko Kolarić
; Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije
Sandra Mihel
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Benjak
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Jedan od zaključaka 2. hrvatskog kongresa preventive i unapređenja zdravlja bio je
uspostava sustava za upravljanjem preventivnim aktivnostima (dalje UPA). Strateškim
planom razvoja javnog zdravstva za razdoblje 2011.-2015. godine predviđena je uspostava
Registra preventivnih aktivnosti (dalje RPA), kao jednog od alata za upravljanje
preventivnim aktivnostima. Uspostavljenjem registra preventivnih programa i projekata,
uključujući i one nevladinih udruga, omogućilo bi se praćenje sadržaja, obuhvata i
rezultata preventivnih programa na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, njihova
evaluacija, određivanje preklapanja projekata, kao i deficitarnih područja prevencije, te
identifikacija uspješnih projekata.
Potreba za razmjenom informacija i suradnjom u području prevencije prepoznata je u
svijetu. Tijekom 2003. godine pokrenut je projekt Northern Dimension Partnership in
Public Health (dalje NDPHS), u okviru kojega je razvijena baza podataka o
javnozdravstvenim projektima u sjeveroistočnoj Europi i njoj susjednim zemljama.
Spomenute aktivnosti financirane su iz sredstava zemalja partnera i Europske komisije.
NDPHS postaje okvir suradnje između zemalja, njihovih regija i institucija koja se potiče
i financiranjem pojedinih preventivnih aktivnosti (slika 1).
Slika 1. Projekti financirani tijekom 2009. godine kroz NDPHS prema temama
Uspostava ovakvog sustava u Hrvatskoj omogućila bi lakšu provedbu i suradnju u
provođenju preventivnih aktivnosti kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini.
Što bi trebao biti UPA?
Sustav upravljanja preventivnim aktivnostima morao bi omogućiti pristup
informacijama o svim preventivnim aktivnostima (programima, projektima i sl.) koji se
provode na području RH. Morao bi pružiti najmanje osnovnu informaciju o tome tko, kada,
kako i s kakvim učinkom provodi neku preventivnu aktivnost. U tom smislu mogu poslužiti
suvremana informacijsko-komunikacijska rješenja zasnovana na web tehnologiji i internetu.
Uspostava web portala u pozadini kojega je baza podataka koja omogućuje unos podataka i
jednostavno pretraživanje informacija danas je uobičajeno rješenje za takvu namjenu.
Što bi trebao omogućiti ovakav sustav?
Omogućiti korisnicima informacije o tome koje preventivne aktivnosti su u tijeku i
kontakt informacije sa onima koji ih provode.
U okviru sustava bi mogao biti razvijen poseban modul za izradu programa neke
preventivne aktivnosti koji bi omogućio korisnicima strukturirani pristup u planiranju, počev
od jasno definiranog cilja, odabira učinkovite mjere, planiranja budžeta, pristup
informacijama o mogućnostima financiranja programa i sl. U tom smislu bio bi važan tim
stručnjaka tzv „recenzenata“ koji bi pomagao drugima u fazi pripreme programa. Tim
stručnjaka „recezenata“ okupljen oko UPA mogao bi pomoći u donošenju odluka onima koji
financiraju preventivne aktivnosti na način da osiguraju financiranje prijedloga aktivnosti
koje su zasnovane na dokazima i koje su realno provedive.
Poseban modul mogao bi biti praćenje procesa i evaluacija preventivnih aktivnosti.
Ovaj modul omogućio bi učenje o tome koje aktivnosti nastaviti provoditi, koje unaprijediti a
koje prestati provoditi
Tko trebaju biti korisnici (sudionici) sustava?
Sustav bi prvenstveno morao omogućiti uspostavu suradnje između institucija,
preventivnih stručnjaka i nevladinih organizacija te olakšati protok informacija između njih.
UPA bi mogao pomoći i onima koji donose odluke o provođenju preventivnih
aktivnosti u RH, bez obzira radilo se o nacionalnoj razini (Ministarstvo zdravlja, HZZO,
HZJZ) ili razini lokalne samouprave.
Putem sustava, najšira javnost mogla bi imati promptne informacije o preventivnim
aktivnostima koje se provode na nacionalnoj razini ili u zajednici u kojoj žive.
Kako pristupiti uspostavi UPA?
Sustav koji je prethodno opisan u najkraćim crtama mora se razvijati postupno i
modularno. U prvoj fazi može se uspostaviti sustav koji bi samo registrirao (katalogizirao)
preventivne aktivnosti i dao osnovne informacije o tome tko ih i u kojem roku provodi.
Moduli za podršku izrade nekog programa preventivne aktivnosti te moduli za praćenje i
njihovu evluaciju mogli bi se predvidjeti za neku daljnju fazu razvoja. U fazi planiranja UPA
moralo bi se odmah voditi računa o konačnom integralnom rješenju.
Procjena troškova igradnje UPA
U razvoj UPA bilo bi potrebno uložiti određena sredstva koja se odnose prvenstveno
na izradu potrebnog tehnološkog rješenja, njegovu implementaciju na odgovarajuće IKT
resurse te trošak kadrova koji bi sudjelovali u radu UPA. U tablici 1. data je gruba okvirna
procjena nekih troškova uspostave i redovnog rada sustava. Data je temeljem pretpostavke
korištenja ljudski resursa u postojećim institucijama.
Tablica 1. Procjena okvirnih troškova UPA po fazama
I faza II faza
IKT tehnologija
Izrada web aplikacije 60.000,00 kn
Održavanje web aplikacije 12.000,00 kn
Hardware (najam) 7.000,00 kn 7.000,00 kn
Komunikcijski troškovi 1.000,00 kn 1.000,00 kn
Kadrovi sustava
*1 VSS specijalist preventivnog smjera
(dio radnog vremena) 140.000,00 kn
*1 VŠS administrator i operater sustava
(dio radnog vremena) 80.000,00 kn
**vanjski suradnici (operateri sustava) 10.000,00 kn
Recenzenti, evaluatori, rad odbora 120.000,00 kn
Ukupno 78.000,00 kn 360.000,00 kn
Potencijalni izvori financiranja
U tablici 2. dat je prijedlog potencijalnih izvora financiranja po fazama uspostave
UPA.
I faza uspostave ne bi zahtjevala znatna sredstva a koja bi se mogla financirati dijelom
aplikacijom projekta prema nekom od fondova koji financiraju programe iz područja
prevencije te iz sredstava koje bi prikupile zainteresirane institucije i Ministarstvo zdravlja. U
tom cilju bilo bi potrebno potpisati poseban Sporazum o suradnji na uspostavi UPA kojim bi
se definirali ciljevi, proces njihova ostvarivanja te prava i obaveze sudionika procese.
Tablica 2. Procjena okvirnih izvora financiranja uspostave UPA
I faza II Faza
Fondovi EU i dr 10.000,00 kn 50.000,00 kn
Ulaganje uključenih institucija 40.000,00 kn 30.000,00 kn
Ministarstvo zdravlja 20.000,00 kn 20.000,00 kn
Fond za prevenciju i promicanje 200.000,00 kn
Preventivni programi 60.000,00 kn
Ukupno 70.000,00 kn 360.000,00 kn
Za financiranje redovitog rada UPA bilo bi poželjno raditi na uspostavi dodatnih
izvora redovitog financiranja. U više navrata pisano je o uspostavi Fonda za prevenciju bolesti
i promicanje zdravlja koji bi imao za cilj ubrzati i olakšati ulaganje u preventivne aktivnosti, a
koji bi se punio iz sredstava prikupljenih iz posebnig nameta na po zdravlje štetnih proizvoda
(cigarete, alkohol, konditorski proizvodi) ili iz raznih vidova osiguiranja (auto odgovornost,
životna osiguranja i sl.). UPA sustav bi mogao biti alat koji bi pomagao pri donošenju odluke
o načinu ulaganja sredstava iz spomenutog Fonda.
Ključne riječi
financiranje,upravljanje preventivnim aktivnostima
Hrčak ID:
296965
URI
Datum izdavanja:
7.4.2012.
Posjeta: 87 *