Stručni rad
Javnozdravstveno nazivlje
Luka Kovačić
; Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinskog fakulteta u Zagrebu
Sažetak
U ovom broj nastavljamo s prikazom naziva/pojmova u javnom zdravstvu. Odabran je pojam CILJ. CILJ (engl. goal, objective, target) U stručnoj javnozdravstvenoj teoriji i praksi za utvrđivanje stanja koje planiramo ili želimo postići koriste se obično tri pojma, tri termina: GOAL, OBJECTIVE i TARGET. U našem jeziku za obilježavanje novog (željenog) stanja koristimo riječ CILJ. Da bi razlikovali sadržaje za koje u engleskom jeziku postoje tri riječi pomažemo si opisom pojma riječi cilj: OPĆI CILJ (goal), CILJ (objective) i SPECIFIčNI CILJ (target). Drugi mogući izrazi nisu se još udomaćili iako bi možda bili bolji: za pojam GOAL mogla bi ostati naša riječ CILJ, za pojam OBJECTIVE mogli bi koristiti riječ OBJEKTIV, a za pojam TARGET našu riječ META. Š to koji od navedenih stručnih pojmova znači? Pojam OPĆI CILJ (GOAL) označava opće, obično opisno i nekvantificirano, očekivano i željeno stanje, koje nije limitirano vremenom i izvorima (resursima), a koje je rezultat zdravstvene politike ili općeg programiranja (broad programming), obično u dugoročnom razdoblju. Primjeri općeg cilja: Povećati opseg aktivnih vježbi odraslih osoba; Osigurati da sva djeca imaju pristup zdravstvenoj zaštiti; Eliminirati pušenje u javnim prostorima (1); Uspostaviti cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava. Pojam CILJ (OBJECTIVE) opisuje međustanje, specificirano u vremenu, obično mjerljivo i dostižno, a koje je rezultat faze općeg (broad) ili detaljnog programiranja (detailed programming). Primjeri cilja: Do 2015. godine povećati korištenje sigurnosnih pojaseva u motornim vozilima na 90% (podatak za 2010. godinu je 70%); Smanjiti mortalitet od raka dojke za 25% 5 godina nakon početka nacionalnog programa probira raka dojke (1); Do početka 2013. godine republički i županijske zavode za javno zdravstvo informatizirati i uključiti na CEZIH sustav. Pojam SPECIFIčNI CILJ, META (TARGET) opisuje željeno stanje u vremenu, količini, brojevima ili postocima. Obično je definiran indikatorima za praćenje odvijanja programa zdravstvene zaštite u kratkoročnom razdoblju. Može se koristiti u različitom vremenskom vidokrugu, kao miljokaz na putu ostvarenja ciljeva (objectives) (1). Indikatori za prikaz specifičnih ciljeva izvode se iz detaljnih programa (kao rezultat detaljnog programiranja). Primjeri specifičnih ciljeva, meta: Od 2011. godine svake godine povećati broj osoba vezanih sigurnosnim pojasom za 5%; Obuhvat probirom raka dojke svake godine povećavati za 10% slijedećih 5 godina; U republičkom zavodu za javno zdravstvo provesti probno priključivanje na CEZIH u studenom, a u županijskim zavodima za javno zdravstvo u prosincu 2012. godine. U definiranju ciljeva mogu se koristiti kriteriji označeni kraticom SMART (Specific, Measurable, Attainable/Achievable, Realistic, Time-bound) (2): Dobri ciljevi izražavaju točno ono što se želi postići; Dobri ciljevi moraju biti mjerljivi; Dobri ciljevi trebaju biti dostižni i predstavljati izazov; Treba se ograničiti na ciljeve koji se mogu postići raspoloživim izvorima (resursima); Potrebno je definirati vrijeme u kojem će ciljevi biti ostvareni. Literatura: Jakšić Ž. Kovačić L. Terminology. U: Kovačić L, Zaletel Kragelj L. (urednici). Management in Health Care Practice. Hans Jacob Verlag 2008; str. 108. (Pristupačno na Internet adresi: http://www.snz.unizg.hr/ph-see/Documents/Publications/FPH-SEE_Book_Management_in_Health.pdf). Donev D, Milevska-Kostova N, Galan A. Strategic planning in health care – general approach. U: Zaletel Kragelj L, Božikov J. (urednice). Methods and Tools in Public Health. Hans Jacob Verlag 2010; str. 853 (Pristupačno na Internet adresi: http://www.snz.unizg.hr/ph-see/Documents/Publications/FPH-SEE_Book_Methods and Tools_in_Public Health.pdf).
Ključne riječi
Hrčak ID:
296994
URI
Datum izdavanja:
7.7.2012.
Posjeta: 98 *