Stručni rad
Javno-zdravstveni značaj arterijske hipertenzije
Marijan Erceg
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Josipa Kern
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
Silvije Vuletić
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
Sažetak
Javnozdravstveni značaj arterijske hipertenzije (dalje AH) naglašava njena visoka prevalencija, procjene njezina porasta u budućnosti te činjenica da je jedan od najvažnijih preventabilnih uzroka prijevremenog umiranja (1,2). Pored neupitnog genetskog utjecaja, danas je posve jasno da je AH u znatnoj mjeri posljedica životnog stila, da se razvija tijekom cijelog života te da je značajno određena okolišnim determinantama (3). Danas su poznati tzv. hipertenzinogeni čimbenici koji su povezani s povišenim arterijskim krvnim tlakom (4). Među njima se navode debljina, rezistencija na inzulin, visok unos alkohola, visoki unos soli (u osoba osjetljivih na sol), dob, sedentarni stil života, stres, nizak unos kalija, nizak unos kalcija i dislipidemija (5-8). Poznat je aditivan efekt koji ima istovremen prisutnost više različitih čimbenika (primjerice debljina i unos alkohola) (9). Procijenjena prevalencija arterijske hipertenzije svjetskog stanovništva starijeg od 20 godina, u 2000. godini bila je 26,4% (1 milijarda stanovnika). Projekcije za 2025. godinu predviđaju porast prevalencije hipertenzije na 29,2% svjetskog stanovništva (1,56 milijardi), a porast se predviđa i u stanovništva muškog i ženskog spola (10).
Ključne riječi
hipertenzija,prevalencija,incidencija
Hrčak ID:
297075
URI
Datum izdavanja:
7.4.2013.
Posjeta: 100 *