Stručni rad
Tko, kome i kada (ne) prijavljuje sumnju na nasilje
Ines Lazarević Rukavina
; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Suzana Janković
; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije , Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Nevenka Vlah
; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Sažetak
Od 2009. godine Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Odjel socijalne medicine, Odsjek za prevenciju nasilja organizira i provodi edukacije o prijavljivanju sumnje na nasilje i umrežavanju na lokalnoj razini (npr. grada Kastva) djelatnika koji se u svom radu susreću sa sumnjom da je došlo do nekog od oblika nasilja nad djecom, ženama i starijim osobama. Dostupnim informacijama i istraživanjima ustanovljeno je da se ne organizira sustavna edukacija na lokalnoj razini (grad, općina) zdravstvenih djelatnika, djelatnika socijalne skrbi, psihologa, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga i djelatnika odgojno obrazovnih ustanova o zakonskoj i moralnoj obvezi prijavljivanja sumnje na nasilje i svih oblika nasilja koji se pojavljuju na lokalnoj razini. Zdravstveni djelatnik, djelatnik socijalne skrbi, psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i djelatnik odgojno - obrazovne ustanove često je prva osoba koja može uvidjeti da je dijete, žena i starija osoba izložena nekom obliku nasilja. Odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji naglašava se obveza prijavljivanja nasilja u obitelji. Zdravstveni djelatnik, djelatnik socijalne skrbi, psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i djelatnik odgojno obrazovne ustanove dužan je počinjenje nasilja u obitelji prijaviti policiji ili nadležnom općinskom državnom odvjetništvu iz članka 4. ovoga Zakona za koje su saznali u obavljanju svoje dužnosti. Osobe iz stavka 1. ovog članka koje ne postupaju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka čine prekršaj. Ne prijavljivanje počinjenog kaznenog djela od strane službene ili odgovorne osobe sankcionirat se se novčanom ili kaznom zatvora (članak 300) (1). U Hrvatskoj najčešćim žrtvama nasilja u obitelji smatraju se žene i djeca. Svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena žrtva je nasilja u obitelji. Godine 2005. zabilježeno je 1 596 kaznenih djela u kojima su žrtve obiteljskog nasilja bila djeca. Svakodnevnim praćenjem javnih medija i statistike tendencija je povećavanja negativne statistike svih pojavnih oblika nasilja. Da bi se proaktivno djelovalo na nasilje potrebno je poticati multi sektorsku suradnju na lokalnoj razini svih koji se u svom radu susreću sa žrtvama nasilja.
Ključne riječi
prijavljivanje sumnje na nasilje,umrežavanje,edukacije
Hrčak ID:
297212
URI
Datum izdavanja:
7.10.2011.
Posjeta: 107 *