Stručni rad
Stanje procijepljenosti protiv dječjih zaraznih bolesti u Krapinsko-zagorskoj županiji u razdoblju od 2000-2009.godine
Vanja Nakić
; Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Služba za epidemiologiju
Sažetak
Zarazne bolesti oduvijek su predstavljale veliki javnozdravstveni problem, kako u nerazvijenim
zemljama (Tbc, malaria , diarea, Hiv), tako i u razvijenim zemljama (hepatitisi,Hiv, HPV).
Svatko od nas svakodnevno dolazi u dodir s brojnim uzročnicima bolesti, koji mogu uzrokovati
ozbiljnu bolest, oštećenje organizma i u najtežim slučajevima i smrt.
Cijepljenje je najveći medicinski uspjeh 20.stoljeća i njime je spašeno više života nego bilo kojom
drugom medicinskom intervencijom u povijesti.
Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih postupaka u prevenciji zaraznih bolesti. Krajnji cilj
cijepljenja je potpuno iskorjenjivanje zaraznih bolesti, što se kod nekih zaraznih bolesti i postiglo
(variola, difteria, poliomijelitis), a pojavnost nekih se drastično smanjila ili se javljaju iznimno rijetko
(ospice, hripavac,tetanus). Da bi se postigli ovakvi ciljevi cijepljenje mora biti dobro organizirano,
dostupno i treba postići visoki obuhvat osoba predviđenih za cijepljenje, (za cijepljenje protiv ospica
obuhvat mora biti 95%, za ostala cjepiva 90%).
Imunoprofilaksa zaraznih bolesti provodi se na dva načina, aktivno i pasivno. Aktivna imunizacija
ili cijepljenje je postupak unošenja specifičnih antigena u organizam, čime se sam organizam
stimulira da razvije specifičnu obranu prema određenoj zaraznoj bolesti. Pasivnom imunizacijom
unosimo već gotova protutijela kojim želimo postići brzu zaštitu od određenih vrlo teških i
smrtonosnih zaraznih bolesti.
U Republici Hrvatskoj, provedba obaveznih cijepljenja počinje poslije drugog svjetskog rata i
temelji se na Programu obaveznih cijepljenja(Kalendar obaveznih cijepljenja). Postepeno su se
uvodila cjepiva protiv pojedinih zaraznih bolesti. Najprije se uvodi 1948.g. BCG i difterija, kasnije
1955.g tetanus, cijepljenje protiv pertusisa 1959.g, protiv poliomijelitisa 1961. Zatim cijepljenje
protiv ospica 1968, rubeole 1975, zaušnjaka 1976, hepatitisa B, 1999, te 2002.g protiv Hemofilus
influence tip B.
Cijepljenje danas provode obiteljski liječnici, pedijatri, neonatolozi, liječnici školske medicine i
epidemiolozi.
Procijepljenost i uspijeh cijepljenja prati se preko Godišnjih izvještaja o izvršenim obaveznim
cijepljenjima svih cjepitelja.
Ključne riječi
cijepljenje,cjepivo,cijepni obuhvat,Krapinsko-zagorska županija
Hrčak ID:
297651
URI
Datum izdavanja:
7.4.2011.
Posjeta: 292 *