Skoči na glavni sadržaj

Ostalo

Trans masne kiseline i proizvođači hrane (Trans Fatty Acids and Food Producers)

Sanjin Weihnacht ; Zvijezda d.d.


Puni tekst: hrvatski PDF 80 Kb

preuzimanja: 53

citiraj


Sažetak

Sveopća zabrinutost trans masnim kiselinama predstavlja glavni izazov prehrambene industrije, što potiče ubrzani razvoj novih tehnologija i uvođenje novih sirovina. O upotrebi trans masnih kiselina i njihovog mogućeg utjecaja na bolesti srca i krvožilnog sustava prvi put se spominje u znanstvenim člancima 1988. g, i od tada to pitanje postaje sve važnije, utječući na poslovanje svih kompanija koje koriste masti u svojim prehrambenim proizvodima. Međutim, jedan od problema je i kako objasniti različita polazišta u raspravama oko trans i zasićenih masnih kiselina. Center for Science in the Public Interest (CSPI, SAD) je sve do 1984. g   vodio kampanju protiv upotrebe zasićenih masnih kiselina u «fast food » industriji. Naime, prema nekim studijama, trans masne kiseline kao i zasićene masne kiseline, podižu razinu LDL ( «lošeg ») kolesterola u krvi te tako povećavaju rizik od oboljenja srca i krvožilnog sustava. No, ipak za razliku od zasićenih masnih kiselina, trans masne kiseline snižavaju razinu HDL ( «dobrog ») kolesterola. Gledajući ekvivalentnu količinu (gram zasićenih prema gram trans masnih kiselina), trans masne kiseline povećavaju rizik od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava više nego zasićene. No, ipak prosječan dnevni unos trans masnih kiselina u Europi, desetak puta je niži nego zasićenih masnih kiselina. U današnje je vrijeme najveća nepoznanica prehrambene industrije kako objasniti zdravstveno osvještenim potrošačima koje je od dva zla manje zlo.                   Najgore što potrošač može učiniti u situaciji kada se o mastima ne piše u pozitivnom svjetlu je da počne izjegavati masnoće u hrani. Masti su esencijalni dio prehrane, a njihove funkcije u organizmu su dobro poznate (izvor energije, sastavna komponenta svih tkiva, apsorpcija vitamina topljivih u mastima, održavanje moždanih funkcija i dr.). Nutricionisti preporučaju da dnevni unos masti treba biti oko 25-30% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Odreći se masnoća je ne samo nemoguće nego i štetno, a važno je znati da nedostatak masnoća može ozbiljno ugroziti, pa i trajno oštetiti organizam. Važno je jesti što više tzv. zdravih, a što manje štetnih masnoća.

Ključne riječi

Hrčak ID:

298269

URI

https://hrcak.srce.hr/298269

Datum izdavanja:

29.2.2016.

Posjeta: 122 *