Other

Dijagnosticiranje gljivičnih infekcija (Fungal Infection Diagnostics Department)

Katarina Šiško Kraljević ; Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Abstract

Infekcije uzrokovane gljivama uglavnom su oportunističke, posljedica smanjene imunosti, promjena u sastavu normalne flore nakon uzimanja antibiotika. Izuzetak su infekcije uzrokovane dermatofitima i dimorfnim gljivama (do sada nisu opisane u Hrvatskoj) koje se mogu izravno prenijeti i uzrokovati bolest u zdravih ljudi. Odjel za dijagnosticiranje gljivičnih infekcija dio je Službe za mikrobiologiju u kojem se vrši izolacija i identifikacija gljiva (kvasaca i plijesni) iz raznih kliničkih uzoraka. U Odjelu postoji i bogata kolekcija gljivičnih sojeva koju je osnovala prim.dr. Zrinska Sikirić.Djelatnost Odjela može se podijeliti u tri dijela koji se bave:1.            izolacijom i identifikacijom dermatofita i drugih gljivičnih vrsta koje uzrokuju površinske i kožne mikoze2.            izolacijom gljiva iz drugih kliničkih uzoraka3.            dijagnostikom svraba, ektoparazitoze koju uzrokuje grinja  Sarcoptes  scabiei.Za izolaciju dermatofita i drugih gljivičnih vrsta koje uzrokuju površinske i kožne mikoze uzimaju se strugotine kože, vlasišta i noktiju, a za ostale oblike gljivičnih infekcija uzorci su kao za izolaciju bakterija (1). Kada je to moguće izrađuju se izravni mikroskopski preparati u kojima se traže gljivični elementi i izdaju prvi orijentacijski nalazi. Uzorci se nasijavaju na hranjive podloge i aerobno kultiviraju pri sobnoj temperaturi. Izbor hranjive podloge i trajanje kultivacije ovise o očekivanoj vrsti patogena. Uzorci kože, vlasišta i noktiju kultiviraju se tijekom četiri tjedna, a ostali uzorci tijekom sedam dana. Uzgojene se vrste identificiraju prema pravilima struke (1, 2). Test klijanja, biokemijski testovi i rast na kukuruznom agaru koriste se za kvasce, a makroskopski izgled kolonija i mikroskopski izgled plodnih struktura temelj je identifikacije plijesni.Od ukupnog broja uzoraka (1630) u 2004. godini najviše je bilo uzoraka kože, vlasišta i noktiju (59%), slijede obrisci usne šupljine (15%), spolnoga sustava (7%), vanjskoga zvukovoda (6%) te ostali (urin, iskašljaj i sl.). Među izoliranim kvascima očekivano je na prvom mjestu  Candida albicans(132/2004. g.). Raspodjela izolata iz epidermalnih strugotina u 2004. godini prikazana je na slici 1.

Keywords

Hrčak ID:

298787

URI

https://hrcak.srce.hr/298787

Publication date:

29.2.2016.

Visits: 154 *