Ostalo
Smjernice za provedbu tjelesne aktivnosti u starijoj životnoj dobi (Guidelines for Physical Activity at an Advanced Age)
Hrvoje Radašević
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
Diana Mihok
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
Ana Puljak
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
Goran Perko
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
Spomenka Tomek-Roksandić
; Centar za gerontologiju ZZJZGZ - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
Sažetak
Š TO JE TJELESNA AKTIVNOST?Pod pojmom tjelesne aktivnosti podrazumijeva se svaki rad mišićno-koštanog sustava koji troši energiju iznad razine mirovanja (aktivnosti u slobodnom vremenu, rekreacija, sport, profesionalna djelatnost, obavljanje prigodnih poslova i slično). FIZIOLOŠ KE PROMJENE STARIJEG ORGANIZMA I TJELESNA AKTIVNOST Proces starenja normalna je fiziološka pojava i traje neprekidno od rođenja ili još točnije od začeća pa do kraja života. Tijekom starenja dolazi do određenih promjena fizioloških karakteristika, odnosno organizam starije osobe karakterizira niz specifičnosti u odnosu na organizam mlađe odrasle osobe, koje ne treba zanemariti jer samo pravilnim sagledavanjem tih osobitosti može se pravilno procijeniti sposobnost organizma za tjelesnu aktivnost. Važnost tjelesne aktivnosti ne treba se posebno naglašavati. Najmanje 50% promjena koje se pripisuju starenju može se pripisati atrofiji uslijed neaktivnosti. Fiziološka starost (za razliku od kronološke starosti) definirana je individualnom sposobnosti organizma da se adaptira na uvjete okoline. Ona se najprije ogleda u smanjenju sposobnosti za tjelesnu aktivnost. Radni kapacitet smanjuje se 20-30% tijekom starenja, a označava smanjenu sposobnost rada tijekom kojeg se koriste velike skupine mišića kroz duže vrijeme.Za procjenu radne sposobnosti najčešće se koristi maksimalni primitak kisika – VO2 max. (sposobnost organizma da primi kisik, prenosi ga i koristi za oksidacijske procese). Maksimalni primitak kisika smanjuje se stopom od 0,75 do 1% godišnje, to jest 8 do 10% tijekom svakog desetljeća nakon 25. godine.
Ključne riječi
Hrčak ID:
298954
URI
Datum izdavanja:
29.2.2016.
Posjeta: 217 *