Ostalo
Izvanbolnička potrošnja lijekova u Gradu Zagrebu u 2005.godini (Outpatient Drug Utilization in the City of Zagreb in 2005)
Danijel Š timac
; Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba
Josip čulig
; Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba
Zvonimir Š ostar
; Gradsko poglavarstvo, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
Mila Bucalić
; Gradska ljekarna Zagreb
Nada Jambrek
; Gradska ljekarna Zagreb
Sažetak
Praćenje potrošnje lijekova predstavlja značajan javno zdravstveni pokazatelj, koji je u korelaciji sa ostalim pokazateljima, neophodan za dobivanje cjelovite slike zdravstvenog stanja te mogućnosti planiranja zdravstvene zaštite. U 2005. godini, potrošnja lijekova u svijetu je porasla za 7-8%, a predviđanja za 2006. su da će taj porast biti za daljnjih 6-7% (1). Troškovi za lijekove sve više opterećuju ionako nedostatna sredstva za zdravstvenu zaštitu, što naročito dolazi do izražaja u manje razvijenim državama Europe. Na rast troškova za lijekove utječe sve veći udio novijih lijekova, koji su u pravilu skuplji (2). Drugi važan čimbenik koji utječe na rast troškova za lijekove je činjenica da se životni vijek produljio te da je udio kroničnih bolesti sve dominaniji u troškovima farmakoterapije i liječenja općenito. Smatra se da troškovi liječenja kroničnih bolesti čine oko 78% svih troškova zdravstvene skrbi (3,4). Stoga treba težiti idealnoj, racionalnoj uporabi lijekova, kao najboljoj zaštiti od nekontroliranog rasta troškova za lijekove. Racionalna farmakoterapija podrazumijeva pravi lijek u pravoj dozi, za pravog pacijenta, tijekom potrebnog razdoblja i uz najniži trošak za pojedinca i zajednicu (2,5). Prvi korak za uspostavu racionalnog pristupa potrošnji lijekova je uspostava standardnih metoda praćenja potrošnje lijekova kao temelj za poduzimanje interventnih mjera i njihovu evaluaciju (6,7). Da bi podaci o potrošnji lijekova bili standardizirani i usporedivi sa drugim sredinama, potrošnju treba pratiti primjenjujući Anatomsko-terapijsko-kemijsku (ATK) klasifikaciju i definirane dnevne doze (DDD), ATK/DDD metodologiju, Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) (8-10). Republika Hrvatska je prepoznala potrebu donošenja sustavnih mjera na području potrošnje lijekova te je u 2005. godini donešen Pravilnik o vrsti podataka te načinu izrade izvješća o prometu gotovih lijekova (11), kojim se potrošnja lijekova prati i prikazuje primjenom ATK/DDD metodologije.
Ključne riječi
Hrčak ID:
298983
URI
Datum izdavanja:
29.2.2016.
Posjeta: 84 *