Stručni rad
Starenje, zdravlje i invalidnost starijih osoba - izazovi zdravstvene politike Europe
Sanja Ozic
; Zagrebački holding d.o.o.
Sažetak
U 2018. godini u EU-28 živjelo je 101,1 milijuna osoba starije životne dobi dok je njihov udio u ukupnom stanovništvu Europe iznosio gotovo petinu (19,7%). Do 2050. godine predviđa se 149,2 milijuna osoba starije životne dobi odnosno očekuje se da će starija populacija činiti gotovo trećinu (28,5%.) stanovništva Europe. Zdravlje je u kontekstu brzog starenja europskog stanovništva jedno od ključnih pitanja Europske unije. Podaci Eurostata u 2017. pokazuju da je dugogodišnju bolest ili zdravstveni problem imalo gotovo tri četvrtine (72,5%) vrlo starih osoba (više od 85 godine), oko dvije trećine (66,9%) starih osoba (75-85 godina) i više od polovine (56,9%). starijih osoba (65–74 godina). Premda većina starijih osoba iskazuje da može živjeti samostalno, svaka peta starija osoba navodi da se susreće s određenim ograničenjima pri osnovnim svakodnevnim aktivnostima. Postojeću organizaciju i modele zdravstvene skrbi za starije osobe potrebno je nastaviti reformirati na konceptu zdravog starenja. Osobito su važne mjere i intervencije u područjima: sprečavanja padova; promicanja tjelesne aktivnosti; cijepljenje starijih osoba i sprečavanja zaraznih bolesti koje treba implementirati u proračunske stavke javno zdravstvenih politika. Sustav zdravstva radi povećanog broja starijih osoba s fizičkim i senzornim ograničenjima te ograničenjima u dnevnim aktivnostima treba snažno poticati i podržavati oblike neformalne skrbi s naglaskom na njegu u kući. Potrebno je podupirati i povećanje socijalnih usluga prije svega pomoći u kući zbog dugoročno neizbježnog integriranja zdravstvenih i socijalnih usluga za iznemogle starije osobe. Sprečavanje socijalne izolacije i socijalne isključenosti starijih osoba također traži sustavne intervencije uz naglasak na skrb o demenciji. Ne smije se ignorirati sve prisutnija stigmatizacija po dobi, ageizam te izloženost starijih osoba zlostavljanju i zanemarivanju. Nužno je povećavanje kapaciteta u gerijatriji i gerontologiji te palijativnoj skrbi za dugotrajne pacijente. Kako bismo u zdravom starenju napravili iskorak u Hrvatskoj potrebna su dodatna istraživanja starenja u izravnom kontaktu za starijim osobama. Odgovor na pitanje kako financirati rastuće potrebe starijih ljudi treba osim u proračunskim stavkama tražiti i u potencijalu starije populacije. Taj potencijal je ključan za usklađivanje rastućih potreba i troškova skrbi te osiguranje solidarnosti sa starijim osobama. Zato trebamo zajedničkim naporima u zajednici poboljšati zdravlje u starosti i olakšati sudjelovanje starijih ljudi u svim aspektima društva.
Ključne riječi
starenje,zdravlje starijih osoba,zdravo starenje
Hrčak ID:
299140
URI
Datum izdavanja:
7.1.2020.
Posjeta: 1.503 *