Bogoslovska smotra, Vol. 92 No. 5, 2022.
Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.53745/bs.92.5.11
Sila ljubavi i mržnje u pripovijesti o Josipu (Post 37‒50)
Irena Avsenik Nabergoj
; Teološki Fakultet, Sveučilište u Ljubljani, Ljubljana, Slovenija
Sažetak
Priča o Josipu u Postanku 37-50 je homogena književna pripovijest, iako je sastavljena od različitih izvora (J, E, P). Ključ za razumijevanje pripovijesti je izjava s početka priče o posebnom odnosu oca Jakova (Izraela) prema njegovom mlađem sinu Josipu te o negativnoj reakciji Josipove braće na njegovu nadmoć nad njima: »Izrael je volio (’ āhab) Josip više od svih njegovih sinova /…/ Kad su braća vidjela da ga njihov otac voli (kî-ʼōtô ʼāhab ăbîhem) više od sve njegove braće, zamrzili su ga (wayyiśněʼû ʼōtô) /…/« (Postanak 37,3-4). Josip je prikazan kao primjer onoga koji vidi stvarnost izvan privida i onoga koji nadilazi opasnosti vlastitog interesa. Ipak, postaje žrtva zavisti svoje braće, deformiran željom za samopotvrđivanjem i nadmoći. Josipovo nepokolebljivo pouzdanje u Boga pomaže mu da se, na poziciji moći, ne osvećuje svojoj braći za neutemeljenu mržnju, već da izabere put oprosta i pomirenja. Prilog se temelji na semantičkoj i književnoj analizi strukture pripovijetke koja se ističe svojim kontrastima. Razotkrivajući literarni način prikazivanja postupaka likova u njihovoj pozitivnoj ili negativnoj ulozi, utvrđujemo koliko ti likovi djeluju pod utjecajem vlastitih želja, strasti ili ideala, a koliko je njihov prikaz pod utjecajem nekog višeg plana povijesti u široj perspektivi biblijske teologije i etike. U analizi pripovijesti o Josipu pozornost se posvećuje jezičnim, semantičkim i književnim izražajnim sredstvima koja čine vanjsku i unutarnju kompoziciju cijele priče. Obraćamo pozornost na ključne riječi i fraze koje izražavaju osjećaj ljubavi i njegovu suprotnost u ogorčenju i mržnji. Također veliku pozornost posvećujemo visinama i dubinama narativne umjetnosti u prikazivanju emocija protagonista, koji svoje osjećaje ljubavi, mržnje, laži, straha, kajanja i krivnje izražavaju kroz umjetničke narativne pristupe. Glavni fokus je, međutim, na prikazu dijametralnog kontrasta između osjetljivosti Josipove braće s jedne strane i Josipa s druge strane u pogledu interakcije ljudskih i božanskih čimbenika u tijeku priče od početka do kraja.
Ključne riječi
emocije i osjećaji u Starom zavjetu; ljubav; mržnja; povjerenje; oprost; semantička analiza; biblijska interpretacija
Hrčak ID:
301114
URI
Datum izdavanja:
2.5.2023.
Posjeta: 498 *