Primaljski vjesnik, No. 33./34., 2023.
Stručni rad
SAGORIJEVANJE PRIMALJA NA RADNOM MJESTU
Maja Češnjaj
; Hrvatska komora primalja, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana
Deana Švaljug
; Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija
Sažetak
Produktivan i stabilan zdravstveni sustav ima veliku važnost kod funkcioniranja svake države. Najveći udio zdravstvenih djelatnika čine medicinske sestre i primalje koje su velikim dijelom izložene stresu i sagorijevanju. Cilj provedenog istraživanja bio je otkriti učestalost i intenzitet sagorijevanja primalja na radnom mjestu. Istraživanje je obuhvatilo 160 primalja na području Republike Hrvatske, bez obzira na spol i dob. Provedeno je putem online anonimnog anketnog upitnika u srpnju 2022. godine. U istraživanju je korišten Kopenhaški upitnik za sindrom sagorijevanja. Medijan ukupne skale Kopenhaškog upitnika iznosi 40,8. Rezultati su pokazali kako je najizraženiji osobni osjećaj sagorijevanja i da obuhvaća 62% ispitanika istraživanja s medijanom 54,2. Nakon toga slijedi sagorijevanje vezano uz posao koje je prisutno kod 37,5% ispitanika s medijanom 42,9. Značajno visoki intenzitet je prisutan kod dva ispitanika dobi do 30 godina, zaposlenja sa srednjom stručnom spremom i radnim stažem od šest do 15 godina. Najmanje sagorijevanja je prisutno u radu s pacijentima i obuhvaća 18,1% ispitanika, te je vrijednost medijana 25. Jedinu značajnu razliku možemo vidjeti u toj domeni, odnosno sagorijevanje vezano uz rad s pacijentom je značajno češće kod primalja i asistenata/ica primaljstva u odnosu na prvostupnike/ice primaljstva. Danas su stresni čimbenici koji dovode do sagorijevanja sve prisutniji. Važno je svim potrebitim osobama omogućiti valjanu pomoć i podršku s ciljem sprječavanja i smanjenja učestalosti sagorijevanja.
Ključne riječi
sagorijevanje, primalje, stres, radno mjesto
Hrčak ID:
303365
URI
Datum izdavanja:
2.6.2023.
Posjeta: 217 *