Editorial
Čimbenici koji doprinose sklonosti vjerovanju u teorije zavjere
Rahela Markušić
Abstract
Teorije zavjere i vjerovanje u njih važne su teme potaknute nedavnim zbivanjima, kao što je pandemija COVID-19. Teorije su zavjere teorije koje pretpostavljaju da autoriteti skrivaju informacije te da su određeni događaji pod utjecajem tajnih organizacija radi njihove vlastite dobiti. Vjerovanje u teorije zavjere povezano je s raznim čimbenicima koji se mogu podijeliti na situacijske, kognitivne, motivacijske te čimbenike ličnosti. Za prihvaćanje teorije zavjere važna je nesigurnost koju osoba osjeća u određenoj situaciji, kao i obilježja događaja koji su potaknuli teoriju zavjere – jesu li uzročno-posljedično povezani, javljaju li se zajedno te koliko su vjerojatni. Također, važni su i kognitivni čimbenici detekcije djelovanja (percipiranje namjere) te percepcije uzroka. Postavlja se pitanje postoji li kognitivni stil podložniji vjerovanju u teorije zavjere te jesu li neki pojedinci skloniji takvim vjerovanjima od drugih. Vjerovanje u teorije zavjere možemo povezati i s nekim patološkim karakteristikama, kao što su paranoidne ideje te shizotipija, ali i s karakteristikama mračne trijade. Na kraju, možemo se zapitati koliko je vjerovanje u teorije zavjere utjecalo na trenutno stanje pandemije COVID-19. Istraživanja pokazuju da je vjerovanje u teorije zavjere povezano s manjim poštivanjem odluka autoriteta o mjerama za suzbijanje virusa SARS-CoV-2. U budućim istraživanjima valjalo bi neke od čimbenika dodatno ispitati eksperimentalno, a nadalje bi moglo biti zanimljivo ispitati međuodnos situacijskih i individualnih čimbenika, odnosno odgovoriti koji od njih više utječu na sklonost vjerovanju u teorije zavjere.
Keywords
COVID-19; individualne razlike; kognitivni čimbenici; motivacijski čimbenici; situacijski čimbenici; teorije zavjere
Hrčak ID:
303843
URI
Publication date:
1.11.2022.
Visits: 420 *