Socijalna psihijatrija, Vol. 51 No. 1, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24869/spsih.2023.51
Starije žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj: presječno istraživanje jednog savjetovališta
Zrnka Kovačić Petrović
; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb; University Psychiatric Hospital Vrapče, Zagreb
Tina Peraica
orcid.org/0000-0001-7098-3282
; University Hospital Dubrava, Department of Psychiatry, Referral Center for Stress-related Disorders of the Ministry of Health, Zagreb; University Department for Forensic Sciences, University of Split, Split;
Željka Barić
; Home for Children and Adults – Victims of Domestic Violence „Duga-Zagreb“, Zagreb, Croatia
Dragica Kozarić-Kovačić
; University Department for Forensic Sciences, University of Split, Split
Sažetak
Hrvatska je europska zemlja s jednom od najviših stopa obiteljskog nasilja a bez nacionalne strategije zlostavljanja
starijih osoba. Cilj ovog istraživanja je odrediti razlike između žrtava obiteljskog nasilja starijih od 60 godina i žrtava
mlađih od 60 godina. Od ukupno 3164 odrasle osobe koje su zatražile pomoć u Savjetovalištu za žrtve nasilja u
obitelji u Zagrebu, 200 su bile starije od 60 godina. Istraživanje je uključilo izravne strukturirane intervjue s ciljem
prikupljanja sociodemografskih podataka, podataka o vrsti nasilja, počiniteljima nasilja, prijavama nasilja nadležnim
institucijama te vrsti intervencija. Primijenjen je Pearsonov koeficijent korelacije i z-test s Bonferronijevom korekcijom
za utvrđivanje razlika između žrtava obiteljskog nasilja starijih od 60 godina i žrtava mlađih od 60 godina s obzirom
na sociodemografska obilježja, vrstu nasilja i intervencije. Snaga povezanosti kategorijskih varijabli određena je
Cramerovim V. Binarna logistička regresija utvrdila je neovisne doprinose sociodemografskih obilježja, obilježja
obiteljskog nasilja i s njime povezanih intervencija za predviđanje vrste nasilja kojemu su bile izložene žrtve
obiteljskog nasilja starije od 60 godina. Starije su žrtve češće imale niži stupanj obrazovanja, bile su udovci/udovice,
umirovljenici, a počinitelji nasilja bila su njihova djeca, braća i sestre i drugi članovi obitelji, tijekom dužeg razdoblja, a
najčešće vrste zlostavljanja bili su ekonomsko zlostavljanje ili kombinacija fizičkog i ekonomskog nasilja u usporedbi
s mlađim žrtvama obiteljskog nasilja. Starije žrtve rjeđe prijavljuju obiteljsko nasilje nadležnim institucijama zbog
njihove ekonomske ovisnosti ili ovisnosti povezane s čimbenicima zdravlja o članovima obitelji koji su često i
počinitelji. Posljedično, prevencija i intervencija stručnih i nadležnih institucija su ograničene.
Ključne riječi
Stariji; Obiteljsko nasilje; Zlostavljanje starijih osoba; Izloženost nasilju
Hrčak ID:
304504
URI
Datum izdavanja:
21.6.2023.
Posjeta: 511 *