Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22572/mi.29.1.2

Novinarski diskurs na portalima i Twitteru - medijski poligon borbe medijske pismenosti i lažnih vijesti?

Mirela Holy orcid id orcid.org/0000-0003-1294-1978 ; Sveučilište VERN', Zagreb, Hrvatska
Nikolina Borčić orcid id orcid.org/0000-0003-3929-4758 ; Sveučilište VERN', Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 323 Kb

str. 37-60

preuzimanja: 211

citiraj


Sažetak

Matični mediji često nekritički preuzimaju informacije objavljene na društvenim mrežama iz nepouzdanih izvora bez prethodne provjere tih informacija. Točnost informacija za sve vrste medija danas je manje važna od broja klikova i pregleda medijskih sadržaja. S obzirom na činjenicu da je dokazana korelacija između stupnja medijske pismenosti i demokratskog razvoja nekog društva te da mediji stvaranjem agende i medijskim uokvirivanjem imaju veliki utjecaj na kreiranje javnog mnijenja, ovaj rad istražuje svijest o medijskoj pismenosti korisnika Twittera u Hrvatskoj (prvenstveno novinara) i njihovu percepciju vlastite konzumacije i širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama i u tradicionalnim masovnim medijima. Iako Twitter nije popularan u Hrvatskoj, njime se intenzivno koriste hrvatski novinari. Sadržaji tvitova nerijetko im služe kao teme za medijsku obradu što daje Twitteru veliki značaj u kreiranju hrvatskoga medijskog diskursa. Istraživanje je provedeno poticanjem diskusije i potom analize sadržaja tvitova na temu uloge medijske pismenosti u suzbijanju utjecaja lažnih vijesti, posebno na društvenim mrežama, polustrukturiranim dubinskim intervjuima sa šest novinara aktivnih na Twitteru te analizom sadržaja članaka o medijskoj pismenosti i lažnim vijestima na hrvatskim portalima. Triangulacija je korištena kako bi se smanjio utjecaj soba jeke na rezultate ove istraživačke studije. Istraživanje je pokazalo kako ispitanici, korisnici Twittera u Hrvatskoj, uključivši novinare, nisu dostatno informirani o medijskoj pismenosti i njezinom utjecaju na suzbijanje lažnih vijesti, a posebice nisu osviješteni o vlastitoj konzumaciji i širenju lažnih vijesti na društvenim mrežama i u masovnim medijima. Cilj istraživanja bio je izraditi prijedlog modela analize međuodnosa medijske pismenosti i kreiranja lažnih vijesti na temelju dviju perspektiva: (1) analize samopercepcije medijskih korisnika Twittera primjenom analize sadržaja i dubinskih intervjua i (2) analize medijskih tekstova na temu medijske pismenosti i lažnih vijesti čiji sadržaj zrcali percepciju medija o ovim temama.

Ključne riječi

medijska pismenost; lažne vijesti; propaganda; digitalna komunikacija; Twitter

Hrčak ID:

304800

URI

https://hrcak.srce.hr/304800

Datum izdavanja:

19.6.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 508 *