Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24099/vet.arhiv.2114

Potencijal okolišnih i demografskih čimbenika u predviđanju prisutnosti bolesti Aujeszkoga u divljih svinja (Sus scrofa L.)

Dean Konjević ; University of Zagreb, The Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb, Croatia
Ivica Sučec ; Ministry of Agriculture, Republic of Croatia, Zagreb, Croatia
Miljenko Bujanić ; University of Zagreb, The Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb, Croatia
Nenad Turk ; University of Zagreb, The Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb, Croatia
Lorena Jemerčić ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Tomislav Keros ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Krešimir Krapinec ; University of Zagreb, Faculty of Forestry and Wood Technology, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 607 Kb

str. 213-222

preuzimanja: 127

citiraj


Sažetak

Bolest Aujeszkoga je virusna bolest prvenstveno divljih i domaćih svinja uzrokovana svinjskim alfaherpesvirusom 1, također zvanim i virusom bolesti Aujeszkog. Mogućnost prijenosa virusa s divljih na domaće svinje naglašava nužnost provedbe epidemioloških istraživanja ove bolesti u divljih svinja. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti ulogu demografskih, okolišnih i uzgojnih mjera u predviđanju da će životinja testirana ELISA testom biti seropozitivna. Koristili smo 222 uzorka krvi divljih svinja prikupljenih na području 10 lovišta i Parka prirode Medvednica. Ukupno je korišteno 12 pretkazivača, od čega tri demografska (dob, spol i gustoća populacije), dva uzgojna (metoda lova i relativna odstrjelna kvota) i sedam okolišnih (nadmorska visina, vodotoci, livade, šikare, šume, oranice i izgrađeno zemljište). Izbor modela proveden je na temelju Akaike Informacijskog Kriterija, korigiranog kriterija i Akaike težine. Model s najnižim Akaike Informacijskim Kriterijem odabran je kao najprikladniji. Pretkazivači su odabrani primjenom logističke stupnjevite regresije s izborom unaprijed. Dob divljih svinja pokazala je pozitivan odnos prema predviđanju seropozitivnih jedinki, dok su nadmorska visina i gustoća populacije pokazali negativan odnos. Odabrani modeli pokazali su mogućnost predviđanja seropozitivne jedinke s prosječnom točnošću između 77,12 i 78,67%, a seronegativne između 82,64 i 85,09%. Omjeri vjerojatnosti varirali su između 12,53 i 14,25. Naši rezultati su podudarni s prijašnjim istraživanjima, pri čemu utjecaj gustoće populacije na bolest Aujeszkog u divljih svinja ostaje nedostatno poznat.

Ključne riječi

divlja svinja; Sus scrofa; bolest Aujeszkoga; epidemiologija; modeliranje; predviđanje

Hrčak ID:

305642

URI

https://hrcak.srce.hr/305642

Datum izdavanja:

25.6.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 482 *