Šumarski list, Vol. 147 No. 7-8, 2023.
Pregledni rad
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.7
Povijesni pregled pošumljavanja Deliblatske pješčare
Mirjana Ćuk
orcid.org/0000-0002-8261-414X
Radenko Ponjarac
; Public company “Vojvodinašume”, Forest Holding “Novi Sad”, Serbia
Dušan Igić
; Public company “Vojvodinašume”, Forest Holding “Novi Sad”, Serbia
Miloš Ilić
orcid.org/0000-0002-7613-7762
; University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Serbia
Marius Oldja
; NGO “Deliblatica”, Pančevo, Serbia
Dragana Vukov
orcid.org/0000-0001-9737-6538
; University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Serbia
Andraž Čarni
orcid.org/0000-0002-8909-4298
; Jovan Hadži Institute of Biology, Ljubljana / University of Nova Gorica, Slovenia
Sažetak
Sažetak
Deliblatska peščara jedna je od najvećih peščara u Europi. S obzirom da je obrastanje pijeska spor i dugotrajan proces, praćen ljudskim aktivnostima koje devastiraju biljni pokrov (ispaša, sječa šuma), površine ogoljenog pijeska na Pješčari zadržane su sve do 18. stoljeća. Rastresiti pijesak kočio je razvoj poljoprivrede u regiji cijelog južnog Banata, te je trebalo krenuti u intenzivniji proces obuzdavanja pješčane mase. Pošumljavanje ovog područja počelo je 1818. godine i još uvijek traje. U procesu pošumljavanja može se prepoznati devet razdoblja koja se razlikuju u odnosu na tehnike pošumljavanja, izbor vrste te organizacijski ustroj šumarskih jedinica kojima je područje Pješčare povijesno pripadalo. Najznačajniji rezultati postignuti su u vezivanju rastresitog pijeska korištenjem sadnica bagrema (Robinia pesudoacacia L) u kombinaciji s grmovima borovice (Juniperus communis L.) položenih među redove sadnica i uz sijanje različitih vrsta trava. Ova tehnika primjenjuje se od IV. razdoblja pošumljavanja (1878-1898). Najveća područja pošumljena su tijekom V. razdoblja pošumljavanja (1898.-1918.), kada su dijelovi Pješčare prvi put u povijesti formalno zaštićeni kao područja značajna za očuvanje biološke raznolikosti. Vrste koje su najčešćće korištene u pošumljavanju su bagrem (Robinia pseudoacacia L.), bijeli i crni bor (Pinus sylvestris L., Pinus nigra J. F. Arnold), topola (Populus sp.), a zasađene su i neke grmolike (npr. Juniperus virginiana L.) i zeljaste vrste (npr. Ammophilla arenaria (L.) Link, Festuca vaginata Wild., Leymus arenarius (L.) Hochst., Carex arenaria L.). Danas je u Deliblatskoj peščari bagrem najzastupljenija vrsta, zauzima skoro trećinu cjelokupne površine.
Ključne riječi
stabilizacija pijeska; pješčarska vegetacija; kontinentalne pješčane dine; bagrem
Hrčak ID:
307854
URI
Datum izdavanja:
31.8.2023.
Posjeta: 309 *