Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15644/asc57/3/8
Uloga urogvanilina u regulaciji prijenosa iona u žlijezdama slinovnicama
Domagoj Jakovac
; Zavod za fiziologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Martina Ratko
; Hrvatski institut za istraživanje mozga,Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Iva Marolt Banek
; Zavod za fiziologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ivana Lapić
; Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Aleksandra Dugandžić
; Hrvatski institut za istraživanje mozga,Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska; Zavod za fiziologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Cilj rada: Gvanilinski peptidi smatraju se isključivo unutarnjim regulatorima lučenja žlijezda slinovnica. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi učinke sistemskog urogvanilina (UGN) na protok sline i njen ionski sastav te uključuju li ti učinci aktivaciju gvanilat ciklaze C (GC-C). Materijali i metode: Ovo istraživanje je provedeno na 7 mjeseci starim C57Bl6NCrl (divlji tip, WT) miševima te miševima kojima nedostaje GC-C (GC-C KO). Količina stvorene sline i njen ionski sastav određeni su nakon stimulacije pilokarpinom uz primjenu UGN-a (30 µg/životinji) ili fiziološke otopine i.p.. Izražaj mRNA (glasničke RNK) za AQP-e, NHE, NBCn1, Slc26a3/a6 i CFTR određena je qPCR-om u submandibularnim žlijezdama slinovnicama. Rezultati: Kada se na UGN primijeni i.p., dolazi do smanjenja brzine protoka sline stimulirane pilokarpinom i povećava koncentracija Na + , H + i Cl -. U GC-C KO miševa, UGN nema učinak na brzinu protoka sline, dok su koncentracije Na + , H + i Cl -iste u slini GC-C KO miševa u usporedbi sa WT miševima iz istog legla. UGN je povećao izražaj Slc26a6 dok je i kod GC-C KO miševa Slc26a6 imao veći izražaj u odnosu na WT miševe, što pretpostavlja uključenost GC-C neovisnog signalnog puta za UGN. Razlika u Slc26a6 kod GC-C KO miševa nije jedinstvena za žlijezde slinovnice jer je također pronađena u duodenumu i u bubrežnoj kori. Zaključci: Učinci UGN-a preko bazolateralne membrane stanica žlijezda slinovnica do danas nisu razmatrani. U našoj studiji, UGN, kada se primijeni i.p., smanjuje brzinu protoka sline, pH i mijenja ionski sastav sline. Stoga bi UGN u plazmi sat vremena nakon obroka mogao imati fiziološku i patološku važnost (razvoj karijesa, upale ili demineralizacije), a inhibicija sistemskih učinaka UGN-a mogla bi se smatrati novim pristupom u liječenju tih stanja.
Ključne riječi
podčeljusna žlijezda slinovnica; enterotoksin receptori; slinjenje; pilokarpin; GC-C neovisni signalni put; stimulirana proizvodnja sline; brzina protoka sline; pH; qPCR
Hrčak ID:
308212
URI
Datum izdavanja:
27.9.2023.
Posjeta: 347 *