Uvod
O agroekološkim značajkama Istočne Slavonije i Baranje detaljnije izvještavaju Vidaček i sur. (1997.). Shodno navedenom i u ovom radu je temeljni cilj ukazati na osnovne agroekološke značajke (geografske, geomorfološke, hidrografske, hidropedološke i poljoprivredne) na području dovodnog Melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja (dalje u tekstu: DMKBBP). Navedeno područje je u širem geografskom pogledu smješteno u prostoru Biđ-bosutskog polja, koje čini jednu od četiri regije Istočne Hrvatske - Slavonije (Bašić, 2014).
Značaj područja koje se promatra u ovom radu vezan je za izgradnju važnog hidrotehničkog objekta (DMKBBP), kao preteče, odnosno I. faze (etape) izgradnje tzv. Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) (Marušić i Pršić, 2012). U užem geografskom pogledu područje je smješteno između naselja: Beravaca na zapadu, Babine Grade na istoku, Kladavca na sjeveru i Sikirevaca na jugu.
S klimatskog gledišta područje se nalazi na prijelazu iz semiaridne u semihumidnu kontinentalnu klimu, pri čemu prosječna količina godišnjih oborina na meteorološkoj postaji (m.p.) Gradište kod Županje za razdoblje od 1981. do 2017. godine iznosi 684,5 mm. Vrijednost srednje godišnje temperature zraka za isto razdoblje iznosila je 12,8 °C.
Bilanciranjem vode u prosječnom tlu (Thornthwaite i Mather, 1957) za posljednje petogodišnje razdoblje (2018.-2022.), utvrđen je godišnji nedostatak (manjak) od čak 409,3 mm. Godišnji višak vode u istom razdoblju bio je znatno niži, i iznosio je svega 72,3 mm.
U geomorfološkom pogledu na promatranom području izdvajaju se četiri karakteristične cjeline (pojasa): inundacijski pojas, pojas savske aluvijalne grede, pojas zaravnjene riječne terase te pojas s izraženim mezo depresijama terena (Škorić i sur., 1977).
U pogledu litoloških uvjeta za šire područje Biđ-bosutskog polja tipično je da su starije naslage paleozojske i tercijarne starosti prekrivene kvartarnim naslagama razne debljine i litološkog sastava (Urumović i sur., 1978)
Opća hidrografska značajka područja je da je ono bogato nepravilno razgranatom mrežom vodotoka, pri čemu dominantnu ulogu imaju rijeke Sava te Biđ i Bosut. Manji vodotoci područja (Berava, Jošava, Bitulja, Beravica, Moštanik, Moravik, Konjsko, Kaluđer i kanal Jasinje) odlikuju se nepovoljnim dugim tokovima, vrlo malim uzdužnim padovima i brzinama tečenja, tzv. „vode mrtvice“ (Andrić, 2018).
Temeljem detaljnih hidropedoloških istraživanja područja izdvojeno je šest osnovnih načina vlaženja poljoprivrednih tala: aluvijalni, livadsko pseudoglejni, hipoglejni, humoglejni, amfiglejni i hidromeliorirani (Petošić i sur., 2002; Mustać i sur., 2007).
Uvažavajući klasifikacije tala (Škorić i sur., 1985; Husnjak, 2014) na području DMKBBP izdvojeno je također šest pedosistematskih jedinica: aluvijalno karbonatno oglejeno, livadsko nekarbonatno pseudoglejno, močvarno glejno hipoglejno, humoglejno karbonatno, močvarno glejno amfiglejno i hidromeliorirano (drenirano) tlo.
U poljoprivrednoj proizvodnji najvećim dijelom prevladava uzgoj ratarsko-industrijskih kultura, još uvijek poštujući načela tradicionalnog „suhog ratarenja“ s modificiranim „slavonskim tropoljem“ (pšenica-soja-kukuruz). Izgradnjom DMKBBP i njegovim stavljanjem u funkciju, valja očekivati značajne promjene u uzgoju poljoprivrednih kultura u novim uvjetima s primjenom navodnjavanja.
Objekt istraživanja i metode rada
Glavni objekt istraživanja u ovom radu su osnovne agroekološke značajke (geografske, klimatske, geomorfološke, hidrografske, hidropedološke i poljoprivredne) na području DMKBBP-a. Naziv područja vezan je za projektnu dokumentaciju, ali i stručno-znanstvenu literaturu (projekti, studije, izvješća i stručno-znanstveni radovi). U brojnoj studijsko-projektnoj dokumentaciji navedeni Melioracijski kanal predstavlja u stvari prvu fazu izgradnje mnogo većeg i značajnijeg budućeg hidrotehničkog objekta pod nazivom Višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS).
Vezano za izgradnju VKDS-a i/ili DMKBBP i njihov utjecaj na agroekološke značajke područja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za melioracije) kontinuirano (u razdoblju od 2000. do 2023. godine) provodi monitoring pod nazivom „Monitoring vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode na području VKDS-a/DMKBBP-a“.
Temeljem navedenog, u metodici istraživanja ovog rada obuhvaćen je jedan manji dio problematike, koja se kontinuirano prati u sklopu navedenog projekta.
Osnovni pokazatelji agroekoloških značajki područja preuzeti su iz višegodišnjih izvještaja navedenog monitoringa, posebice iz posljednjeg petogodišnjeg razdoblja (2018.-2022.). Procjena osnovnih klimatskih značajki užeg, kao i šireg područja, promatranja temelji se na pokazateljima koji su dobiveni s m.p. Gradište kod Županje. Bilanciranje vode u tlu provedeno je po metodi Thornthwaitea. Pokazatelji osnovnih hidropedoloških značajki područja konstatirani su u samom početku monitoringa (2000. godine), a na temelju detaljnih hidropedoloških terenskih istražnih radova izrađena je i pedološka karta područja, mjerila 1:10.000.
Osnovni pokazatelji vezani za poljoprivrednu proizvodnju promatranog područja dobiveni su kontinuiranim praćenjem proizvodnje na šest tipičnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a).
Geografske značajke područja
U širem geografskom pogledu područje istraživanja smješteno je u Biđ-bosutskom polju, na razmeđi Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije te se može smjestiti u pravokutnik između 45°13´ i 45° 30´ N i 18°15´ i 18°45´ E. S gledišta teritorijalnog ustroja obuhvaća tri općine: Gundince, Babinu Gredu i Sikirevce. U užem geografskom pogledu područje je smješteno između naselja: Beravaca na zapadu, Babine Grede na stoku, Kladavca na sjeveru te Jaruga i Sikirevaca na jugu. Naselje Gundinci nalazi se u središtu područja, a DMKBBP praktički prolazi po sredini istraživanog područja (slika 1).
Slika 1. Karta područja istraživanja
Figure 1. Map of the research area
Klimatske značajke područja
S klimatskog gledišta, područje istraživanja se nalazi na prijelazu iz semiaridne u semihumidnu kontinentalnu klimu (Petošić i sur., 2002). Prosječna količina godišnjih oborina na m.p. Gradište kod Županje u razdoblju od 1981.-2017. godine iznosila je 684,5 mm, a za razdoblje 2018.-2022. godine 700,5 mm (tablica 1).
Vrijednosti srednje godišnje temperature zraka za ista vremenska razdoblja iznosile su 11,8 °C, odnosno 13,1°C (tablica 2). Temeljem pokazatelja u tablicama 1 i 2, a vezano za posljednje petogodišnje razdoblje (2018.-2022.), primjetna je pojava blagog povećanja godišnje sume oborina za 16,0 mm (2,3%) i značajnog povećanja vrijednosti srednje godišnje temperatura zraka za 1,3 °C.
Tablica 1. Vrijednosti mjesečnih i godišnjih količina oborina(mm) na meteorološkoj postaji Gradište kod Županje
Table 1. Values of monthly and annual precipitation (mm) at the meteorological station Gradište near Županja
Tablica 2. Vrijednosti srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka na meteorološkoj postaji Gradište kod Županje
Table 2. Values of mean monthly and annual air temperatures at the meteorological station Gradište near Županja
| Razdoblje | Mjeseci | God. prosjek | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | ||
| 1981.-2017. | 0,8 | 2,4 | 7,3 | 12,4 | 17,2 | 20,2 | 22,3 | 21,8 | 17,1 | 12,0 | 6,4 | 1,8 | 11,8 |
| 2018.-2022. | 2,5 | 5,0 | 7,3 | 13,0 | 17,2 | 22,5 | 23,6 | 23,5 | 18,1 | 13,1 | 8,1 | 4,1 | 13,1 |
Temeljem navedenog valja naglasiti da je u razdoblju od 2000. do 2022. godine zabilježeno čak sedam sušnih godina, pri čemu su vrijednosti godišnjih količina oborina varirale znatno ispod prosjeka i kretale su se u rasponu od 371,2 mm (2000. godina) do 593,3 mm (2009. godina). U istom vremenskom razdoblju mogu se pak izdvojiti samo dvije humidne godine s količinom oborina većom od 900,0 mm. To su bile 2001. godina s količinom oborina od 961,8 mm i 2010. godina s 970,6 mm. Treba ipak naglasiti da u pogledu tzv. „zasušivanja klime“ na ovom području, količine oborina ne igraju presudnu ulogu. Razloge za navedenu pojavu treba tražiti prvenstveno u značajnom povećanju srednjih, a posebice maksimalnih temperatura zraka.
Bilanca vode u tlu
Bilanca vode u solumu poljoprivrednih tala istraživanog područja, posebice u njihovom površinskom (obradivom) horizontu usko je povezana s osnovnim elementima klime, odnosno s količinom i rasporedom oborina i vrijednostima temperature zraka. Općenito je konačna zadaća bilanciranja vode u tlu određivanje manjka odnosno viška vode tijekom vegetacijskog, kao i van vegetacijskog razdoblja godine. Temeljem navedenog u tablici 3 i grafikonu 1 prikazane su prosječne mjesečne vrijednosti manjka i viška vode u prosječnom tlu u mm za petogodišnje razdoblje (2018.-2022. godina). Bilanciranje vode izvršeno je po metodi Thornthwaitea. Prema dobivenim vrijednostima (tablica 3), primjetna je visoka vrijednost godišnjeg manjka vode, koja iznosi čak 409,3 mm. Vrijednosti manjka (nedostatka) vode u tlu bile su prisutne tijekom sedam mjeseci u godini, počevši od travnja pa kontinuirano sve do mjeseca listopada. Kao što je i logično, posebno se nedostatkom vode u tlu ističu ljetni mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz. Višak vode u tlu bio je znatno slabije prisutan i iznosio je 72,3 mm godišnje. Pojava viška vode konstatirana je tijekom šest mjeseci: siječanj, veljača, ožujak, lipanj, studeni i prosinac.
Tablica 3. Prosječne mjesečne vrijednosti manjka i viška vode u tlu (mm) tijekom razdoblja od 2018. do 2022. godine, po metodi Thornthwaitea
Table 3. Average monthly values of soil water deficit and surplus (mm) during the period from 2018 to 2022, according to Thornthwaite s method
[CHART]
Grafikon 1. Prikaz prosječnih mjesečnih vrijednosti manjka i viška vode u tlu (mm) tijekom razdoblja od 2018.-2022. godine, po metodi Thornthwaitea
Graph 1. Display of average monthly values of water deficit and excess in the soil (mm) during the period from 2018 to 2022. year, according to Thornthwaite s method
Geomorfološke značajke područja
Geneza reljefa najuže je povezana s geološkim supstratom, što zajedno čini geomorfološki, a potom i vrlo važan pedogenetski čimbenik u razvoju tala, kao i vodnog režima na području istraživanja i široj Biđ-bosutskoj regiji (Škorić i sur., 1977).
U širem fiziografskom pogledu područje koje je obrađeno u ovom radu geografski se nalazi na samom prijelazu iz srednjeg u donje Posavlje Hrvatske, a koje praktično koincidira sa širim područjem Biđ-bosutskog polja (bosutskom Posavinom).
S geomorfološkog aspekta na ovom se području mogu izdvojiti nekoliko geomorfoloških cjelina kao:
U topografskom pogledu cijelo istraživano područje prostire se u zoni tipičnog dolinskog reljefa između apsolutnih kota od 81,5 do 86,5 mnm Generalni pad terena šireg područja usmjeren je u pravcu sjever-jug, odnosno prema rijeci Savi.
U pogledu litoloških uvjeta, tipično je za šire područje Biđ-bosutskog polja da su starije naslage paleozojske i tercijarne starosti prekrivene kvartarnim naslagama razne debljine i litološkog sastava (Urumović i sur., 1978.). U nešto širem području istraživanja glavni sedimenti su pretaloženi močvarni les. Iznad lesolikih sedimenata, idući prema površini terena, razvijen je solum tla s osjetno težom teksturnom građom. Aluvijalni sedimenti rijeke Save također su težeg granulometrijskog sastava, sadržavajući pretežno prah i glinu. Također, u depresijama središnjeg pojasa riječne terase, na površini soluma, a pod utjecajem sedimantacije i trošenja, razvijen je horizont znatno težeg glinastog sastava.
Svakako je bitno za naglasiti, da je podtalje većine obuhvaćenog područja (DMKBBP) na dubini od 15 m ispod površine terena izgrađeno od debelog (moćnog) vodonosnog horizonta raznih frakcija šljunka.
Hidrografske značajke područja
Treba naglasiti činjenicu prema kojoj se Nacionalni pilot projekt navodnjavanja Biđ-bosutskog polja trebao provoditi u okviru dvije etape. U prvoj etapi DMKBBP duljine 14.722 m trebao je biti, što je i učinjeno, izgrađen od rijeke Save do kanala Konjsko. Predmetni kanal usklađen je primarno s planovima navodnjavanja Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije na području Biđ-bosutskog polja. U sklopu projekta trebalo je izvršiti i regulaciju cjelovitog vodnog režima površinskih i podzemnih voda, kako na poljoprivrednim površinama, tako i u šumskom kompleksu Spačva. Trasa DMKBBP poklapa se s trasom zamišljenog višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) te predstavlja prvu fazu njegove izgradnje. Ovo rješenje ušlo je u svu važeću prostorno-plansku dokumentaciju Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Međutim, izgradnjom ovog hidrotehničkog objekta, pod utjecaj njegovog zahvata došao je veći broj prirodnih vodotoka (Moravik, Zapadna Berava, Istočna Berava, Beravica, Dorovo, Konjsko). Glavni vodotoci područja, rijeke Sava, Biđ i Bosut, također nisu ostali po strani međusobnog utjecaja. U tom pogledu rijeka Sava predstavlja temeljni vodotok područja i najvećim dijelom utječe na dinamiku vodnog režima (površinskog i podzemnog) na cijelom području istraživanja (DMKBBP). Uz rijeku Savu kao temeljni vodotok šireg područja, važnu ulogu u hidrografskom pogledu imaju i rijeke Biđ i Bosut. Pored njih tu su i drugi vodotoci: Berava (istočna i zapadna), Jošava, Bitulja, Beravica, Moštanik, Moravnik, Dorovo, Konjsko, Kaluđer, Kladavac i kanal Jasinje (slika 2).
Opća hidrografska značajka područja je nepravilno razgranata hidrografska mreža koja je zbog topografije terena usmjerena od rijeke Save prema Biđu i Bosutu. Glavni odvodni kanali, kao i njihovi recipijenti, odlikuju se nepovoljnim dugim tokovima, vrlo malim uzdužnim padovima i malim brzinama tečenja, tzv. „vode mrtvice“ (Andrić, 2018.), što kod većeg dotoka oborinskih voda dovodi do njihove akumulacije u širem slivnom području. Posljedica navedenog, posebice u prošlosti, bile su pojave povremenog plavljenja okolnih površina, kao i formiranja učestalih uspora vode. Ovi uspori su praktično prisutni na svim vodotocima koji se ulijevaju u drugi po važnosti recipijent područja – rijeku Bosut.
Slika 2. Prikaz glavnih vodotoka na području istraživanja
Figure 2. Display of main water courses in the research area
Načini vlaženja tala
Skupne pojave vezane za ulazak vode u solum tla, njeno kretanje i zadržavanje u tlu, kao i izlazak vode iz tla, u uskoj su vezi s prethodno opisanim geomorfološkim i hidrološko-hidrogrfskim značajkama područja DMKBBP.
Detaljnim hidropedološkim istraživanjima područja koje je izvršeno 2000. godine (Petošić i sur., 2002.) utvrđeni su slijedeći načini (tipovi) vlaženja zastupljenih tala: aluvijalni, livadsko-pseudoglejni, hipoglejni, humoglejni, amfiglejni i hidromeliorirani (tablica 4, slika 3).
Tablica 4. Načini vlaženja tala na području dovodnog Melioracijskog kanala
Table 4. Soil wetting types in the area of the Melioration canal
Slika 3. Načini vlaženja i prosječna tekstura i stratigrafska građa tala na području istraživanja
Figure 3. Soil wetting types and the average texture and stratigraphic structure in the research area
Temeljem provedenih istraživanja, a vezano za procese vlaženja tala na području DMKBBP konstatirano je sljedeće:
Pedološke značajke područja
Temeljem navedenih hidropedoloških istraživanja područja, koristeći se klasifikacijom tala prema Škoriću i sur. (1985.), a uvažavajući i sistematiku tala Hrvatske (Husnjak, 2014.) ukupno je na području DMKBBP izdvojeno šest pedosistematskih jedinica (tablica 5, slika 4). U tablici 6 prikazane su vrijednosti osnovnih kemijskih svojstava tla, a u grafikonu 2 srednje vrijednosti opskrbljenosti tla s fiziološki aktivnim P2O5 i K2O.
Tablica 5. Pedosistematske jedinice tla na području istraživanja
Table 5. Pedosystemic soil units in the research area
Slika 4. Pedološka karta područja istraživanja
Figure 4. Pedological map of the research area
U daljnjem tekstu prikazane su vrijednosti osnovnih kemijskih svojstava tala i njihova opskrbljenost s fiziološki aktivnim fosforom i kalijem, a koje su utvrđene monitoringom na šest tipičnih lokacija područja (tablica 6, grafikon 2, slika 5).
Tablica 6. Srednje vrijednosti osnovnih kemijskih svojstava tla od 0 do 30 cm dubine tijekom razdoblja od 2018. do 2022. godine
Table 6. Mean values of the basic chemical properties for the soil from 0 to 30 cm deep during the period from 2018 to 2022
Grafikon 2. Srednje vrijednosti opskrbljenosti tla 0-30 cm dubine s fiziološki aktivnim P2O5 i K2O tijekom razdoblja od 2018. do 2022. godine
Graph 2. Mean values of soil supply with physiologically active P2O5 and K2O, 0-30 cm deep during the period from 2018 to 2022
Slika 5. Karta područja s lokacijama motrenja tala i poljoprivredne proizvodnje
Figure 5. Area map with locations of soil and agricultural production monitoring
Poljoprivredna proizvodnja područja
Šire područje istraživanja u okviru Istočne Slavonije i Zapadnog Srijema tradicionalno je poznato kao žitnica Hrvatske, čije su najveće bogatstvo plodna tla i čiste vode. Prakticirajući tradicionalno ratarenje, ovaj kraj „zadužio“ je poljoprivrednu struku kao ishodište posebnog tropoljnog plodoreda poznatog pod imenom „staro slavonsko tropolje“. To je danas s agroekološkog stajališta najpovoljniji, održiv sustav gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u uzgoju bilja na širem području plodne Panonske regije (Bašić i Tomić, 2014.).
Temeljem navedenog u tablici 7 prikazane su osnovne značajke poljoprivredne proizvodnje, koje su motrene na šest tipičnih lokacija užeg područja DMKBBP u sklopu Projekta „Monitoring vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode na području dovodnog Melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja“ kojeg provodi Agronomski fakultet Zagreb. Treba naglasiti da navedene lokacije motrenja koincidiraju s lokacijama motrenja poljoprivrednih tala (slika 5). Prema pokazateljima iz tablice 7, može se zaključiti da je na području koje obrađuje ovaj rad tijekom posljednjeg petogodišnjeg razdoblja (2018.-2022.) na motrenim lokacijama (ukupno 6) u plodored bilo uključeno ukupno devet ratarsko-industrijskih kultura: pšenica, ozimi ječam, tritikale, kukuruz (za zrno i silažu), soja, šećerna repa, uljana repica, suncokret i lucerna. Tradicionalni uzgoj („suho ratarenje“) navedenih kultura, motren je na šest lokacija, u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U tablici 7 dan je prikaz uzgajanih kultura sa srednjim vrijednostima gnojidbe dušikom i fosforom po lokacijama motrenja u petogodišnjem razdoblju od 2018. do 2022. godine. Prema prikazanim pokazateljima iz tablice 7, važno je naglasiti da su uzgajane kulture na lokacijama motrenja tijekom razdoblja od 2018. do 2022. godine, u prosjeku gnojene s količinom dušika (N) čije su se vrijednosti kretale u rasponu od 50 kg/ha (lokacija 2) pa do 165 kg/ha (lokacija 5). Količine fosfora (P2O5) koje su dodane gnojidbom kretale su se u rasponu vrijednosti od 25kg/ha (lokacije 2 i 3) pa do 115 kg/ha (lokacija 5).
Prinosi uzgajanih kultura kretali su se u rasponu vrijednosti kako slijedi: pšenica 6,15-10,2 t/ha; ozimi ječam 4,5-6,1 t/ha; tritikale 6,0 t/ha; kukuruz za zrno 7,1-10,1 t/ha; kukuruz za silažu 50-55 t/ha; soja 1,50-4,10 t/ha; šećerna repa 30 t/ha; uljana repica 3,1 t/ha; suncokret 3,4 t/ha; lucerna 8,45-8,80 t/ha suhog sijena.
Međutim, valja upozoriti da je gnojidba dušikom u pojedinim godinama i na određenim lokacijama bila vrlo visoka, kao primjerice na lokaciji 5 tijekom 2020. godine, pri gnojidbi ozimog ječma (260 kg N/ha) ili na lokaciji 4 tijekom 2021. godine pri uzgoju kukuruza (230 kg N/ha), što je utjecalo na povećano ispiranje dušika iz tla i znatnim onečišćenjem podzemnih voda područja (Petošić i sur., 2018.).
Tablica 7. Prikaz uzgajanih kultura i srednjih vrijednosti gnojidbe s dušikom i fosforom po lokacijama motrenja za razdoblje od 2018. do 2022. godine
Table 7. Display of cultivated crops and mean values of fertilization with nitrogen and phosphorus on monitoring locations for the period 2018-2022. years
Zaključak
Sa šireg geografskog aspekta područje dovodnog Melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja (DMKBBP) pripada istočno-panonskoj podregiji – Istočna Slavonija i Zapadni Srijem. Temeljna značajka područja je razvijena poljoprivredna proizvodnja, a samo područje tradicionalno se smatra žitnicom Hrvatske čije su najveće bogatstvo plodna tla i čiste vode.
Područje istraživanja nalazi se na prijelazu iz semiaridne u semihumidnu kontinentalnu klimu, pri čemu vrijednosti godišnje količine oborina u razdoblju od 1981. do 2017. godine iznose 684,5 mm, a vrijednosti srednje godišnje temperature zraka 11,8 °C. Godišnja količina oborina za razdoblje od 2018. do 2022. godine iznosi 700,5 mm, a srednje godišnja temperatura zraka 13 °C.
U zadnjem petogodišnjem razdoblju (2018.-2022.) bilanciranjem vode u prosječnom tlu područja metodom Thornthwaitea utvrđene su visoke vrijednosti ukupnog godišnjeg nedostatka (manjka) vode od čak 409,3 mm, dok su godišnje vrijednosti viška vode u tlu bile znatno manje i iznosile su 72,3 mm.
S geomorfološkog aspekta na promatranom području mogu se izdvojiti četiri cjeline (pojasa): inundacijski uži pojas uz rijeku Savu, pojas povišene savske aluvijalne grede, pojas široke zaravnjene riječne terase i pojas izraženih mezodepresija terena. U pogledu litoloških uvjeta, tipično je da su starije naslage paleozojske i tercijalne starosti prekrivene kvartarnim naslagama razne debljine i litološkog sastava.
Obzirom na postojeću hidrografsku mrežu prirodnih i/ili umjetnih vodotoka područja, valja naglasiti da trasa DMKBBP koincidira s trasom zamišljenog višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS). Pečat hidrografskim značajkama područja u svakom pogledu daju osnovni prirodni vodotoci, prije svih rijeka Sava, a potom Biđ i Bosut.
Na istraživanom području ukupno je utvrđeno šest osnovnih načina vlaženja poljoprivrednih tala: aluvijalni, livadsko-pseudoglejni, hipoglejni, humoglejni, amfiglejni i hidromeliorirani.
Utvrđeno je također šest pedosistematskih jedinica, skraćenog naziva: aluvijalno karbonatno oglejeno, livadsko nekarbonatno pseudooglejno, močvarno glejno hipoglejno, humoglejno karbonatno, močvarno glejno amfiglejno i hidromeliorirano (drenirano) tlo.
Poljoprivredna proizvodnja na istraživanom području još uvijek zadržava načela „suhog ratarenja“ i modificiranog slavonskog tropolja (pšenica-soja-kukuruz), iščekujući značajne promjene kroz primjenu navodnjavanja, poglavito iz Dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja.