Pregledni rad

https://doi.org/10.11608/sgnj.28.3.5

Bakterijska kontaminacija korištenih kirurških maski među djelatnicima odjela visokog rizika

Morana Magaš orcid.org/0000-0001-9034-3784 ; Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51 000 Rijeka, Hrvatska / Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Viktora Cara Emina 5, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Davorka Švegar ; Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Ivana Škrobonja ; Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Nina Jajaš ; Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51 000 Rijeka, Hrvatska / Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Viktora Cara Emina 5, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Mihaela Kranjčević-Ščurić ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Gajeva 2, 49217 Krapinske Toplice, Hrvatska / Sveučilište Sjever Sveučilišni centar Varaždin, Odjel sestrinstvo, Jurja Križanića 31b, 42000 Varaždin, Hrvatska
Maja Abram ; Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51 000 Rijeka, Hrvatska / Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Braće Branchetta 20, 51 000 Rijeka, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Zaštitne maske kontaminiraju se uporabom, mikrobiotom nosne i usne šupljine te kože lica. Izvješća o kontaminaciji i potencijalu za prijenos uzročnika bolničkih infekcija nedostaju ili su rijetka. Istraženo je može li maska postati izvor mikroorganizama i predstavljati rizik za prijenos infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Cilj rada bio je usporediti mikrobno opterećenje maski, vestibuluma nosa i ruku djelatnika kako bismo identificirali potencijalne rizike.
Metode: Provedena je studija prevalencije u jednom danu u studenom 2022. godine na hematološkom odjelu tercijarne bolnice. Kriterij uključivanja bila je činjenica da se djelatnik tog jutra nalazi u neposrednom radu sa stacionarnim bolesnicima. Uzeti su brisevi nosa, ruku i maski. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: oni koji su masku nosili do 30 minuta i oni koji su je nosili više od 1 sata. Brisevi su obrađeni standardnim mikrobiološkim postupcima.
Rezultati: Od 10 ispitanika, njih je 5 masku nosilo 30-ak minuta, a preostalih 5 više od 1 sata. U prvoj skupini nije bilo pozitivnih mikrobioloških nalaza. U skupini djelatnika koji su masku nosili dulje od 1 sata izolirani su koagulaza negativni stafilokoki, Staphylococcus hominis i Staphylococcus warneri u tri od pet ispitanika. Iz briseva vestibuluma nosa u jednom slučaju identificiran je meticilin osjetljiv Staphylococcus aureus. U dva slučaja identificirane su iste vrste, S. hominis i S. warneri, kao i na njihovim maskama. Brisevi ruku kod devetero djelatnika ostali su sterilni, dok su u jednom slučaju izolirani antrakoidi iz roda Bacillus.
Rasprava sa zaključkom: Unutar jednog sata na zaštitnim maskama mogu se naći bakterije koje se nalaze u nosu ili koži lica djelatnika. Produljenom uporabom može se očekivati povećanje broja, ali i kontaminacija raznolikim vrstama mikroorganizama što može predstavljati značajan rizik biološke sigurnosti. Osnaživanje prakse higijene ruku minimizira rizik od infekcija i povećava sigurnost pacijenata i osoblja.

Ključne riječi

kirurška maska; bris; vestibulum nosa; bakterijska kontaminacija

Hrčak ID:

311104

URI

https://hrcak.srce.hr/311104

Datum izdavanja:

15.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 259 *