Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.33254/piaz.40.2.4

Arheobotanička analiza nalaza iz srednjovjekovne „smočnice“ iz dvorišta palače Banski dvori (Zagreb, Hrvatska)

Sara Essert orcid id orcid.org/0000-0002-2443-0166 ; Botanički zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Hrvatska
Petar Sekulić orcid id orcid.org/0000-0003-3117-0419 ; Odsjel za kopnenu arheologiju, Služba za arheološku baštinu, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 953 Kb

str. 129-146

preuzimanja: 76

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 953 Kb

str. 129-146

preuzimanja: 88

citiraj


Sažetak

S ciljem utvrđivanja slojeva povijesnog razvoja, Hrvatski restauratorski zavod proveo je 2021. godine multidisciplinarna konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja sjevernog dvorišta Banskih dvora. Rezultati su potvrdili kontinuitet naseljavanja zagrebačkoga gornjogradskog platoa od prapovijesti do danas, a poslužili su kao osnova za izradu projektno-tehničke dokumentacije potrebne za cjelovitu obnovu potresom iz 2020. godine oštećene zgrade Vlade Republike Hrvatske. Tijekom istraživanja dokumentirani su ostaci objekta kojeg je na temelju nalaza i konteksta moguće interpretirati kao podzemnu ostavu srednjovjekovne gradske kuće iz 13. i 14. stoljeća. Arheobotaničkom analizom izolirano je 1464 biljnih makrofosila, od kojih ih je šest bilo karbonizirano, a nekolicina uglavnom djelomično mineralizirana. Većina nalaza (95 %) predstavlja drvenaste jestive vrste s najvećim brojem nalaza vinove loze (Vitis vinifera), trešnje/višnje (Prunus avium/cerasus) i trnjine (Prunus spinosa). Neke drvenaste vrste poput vinove loze i breskve (Prunus persica) zasigurno su bile uzgajane, a neke poput crvenog drijena (Cornus mas) i trnjine dokaz su da je stanovništvo sakupljalo plodove iz prirode. Jestivih zeljastih vrsta je 2,12 %, a radi se o nalazima povrtne vrste krastavac (Cucumis sativus), začinske biljke obični komorač (Foeniculum vulgare) te žitarica divlji proso (Panicum miliaceum) i obična pšenica (Triticum aestivum/durum). Više od 40 % ostataka pronađeno je u pet posuda, a ostali su ostaci iz okolnog sedimenta. U svim je posudama pronađena vinova loza i divlja jabuka/krušaka, a pronađeno je i voće poput trešanja/višanja, kupina i šljiva, što nas navodi na pretpostavku da se u posudama nalazio često korišteni srednjovjekovni sok od nezrelog voća tzv. verjuice.

Ključne riječi

arheobotanika; keramičke posude; voće; srednji vijek; podzemna ostava; verjuice

Hrčak ID:

312436

URI

https://hrcak.srce.hr/312436

Datum izdavanja:

28.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 290 *