Arti musices, Vol. 54 No. 2, 2023.
Original scientific paper
https://doi.org/10.21857/yvjrdcdz2y
Glazbeni život u Vojnoj krajini. Studija slučaja Druge banske graničarske pukovnije i vojnog komuniteta Petrinja
Petra Babić
; Zagreb, Hrvatska
Abstract
Članak se bavi glazbenim životom Druge banske graničarske pukovnije i vojnog komuniteta Petrinje. U prvom dijelu prikazan je ustroj vojnih glazbenika – pukovnijske glazbe i glazbenika u satnijama te su izložene informacije o promjenama u njihovu sastavu i broju kroz 19. stoljeće. Identificirani su pojedini glazbenici i utvrđeno je postojanje njih ukupno 486 (323 bubnjara, 116 hornista i 47 glazbenika pukovnijskog orkestra). Također su doneseni podatci o glazbenicima koji se mogu rekonstruirati iz dostupnoga gradiva, pri čemu su osobito zanimljive informacije o načinu na koji je pojedini vojnik postajao vojni glazbenik (glazbene vještine uglavnom je stjecao »u hodu» od ostalih vojnih glazbenika, a ne u sklopu formalnog obrazovanja), o prilikama u kojima su glazbenici Druge banske pukovnije nastupali te, posebno, podatci o njima u ratnim sukobima.
U drugom dijelu članka prikazane su petrinjske civilne glazbene ustanove: orkestar Gradske garde, Glazbeni zavod i Hrvatsko pjevačko društvo »Slavulj«. Orkestar Gradske garde bio je poluvojna udruga, organizirana u pukovnije i bataljune, a članovi su nosili uniforme i oružje, ali ni u kojem smislu nije bio podređen vojnim vlastima. Taj je orkestar bio vrlo aktivan i iznimno važan za glazbeni život Petrinje, a u društvenim je prilikama često nastupao zajedno s pukovnijskim orkestrom. Godine 1841. u Petrinji je osnovan Glazbeni zavod, koji se sastojao od pet odijela: onoga za crkvenu glazbu, za zborsko pjevanje, za glazbenu teoriju te od Gradske glazbe (koja se stopila s orkestrom Gradske garde) i glazbene škole. Za glazbeni život grada posebno je bila važna glazbena škola, u kojoj su se u početku poučavali samo sviranje violine i pjevanje, ali je ubrzo angažiran i učitelj za poučavanje puhaćih glazbala (koja su bila potrebna za buduće popunjavanje Gradske glazbe). Gradska je glazba tijekom 1840-ih godina bila aktivna u gradskom kulturom životu, tijekom 1850-ih je stagnirala, a u razdoblju između 1860. i 1873. u potpunosti je prestala s radom. Pjevačko društvo »Slavulj« organiziralo se s ciljem okupljanja petrinjskih domoljuba. Okupljalo je značajan broj članova i nastupalo na većini značajnih događaja koji su se odvijali u Petrinji.
Naposljetku, može se ustvrditi kako je glazbeni život na prostoru Vojne krajine prije svega bio određen njezinim vojnim karakterom, koji je snažno utjecao čak i na glazbu koja je pripadala civilnoj sferi. Unatoč tome, Petrinja je kao vojni komunitet imala razvijeniju civilnu sferu s Glazbenim zavodom, glazbenom školom, zborom i više orkestara. Pa ipak, u Petrinji su vojna i civilna sfera tijekom cijelog 19. stoljeća bile nerazdruživo povezane, pri čemu su obje vrste orkestara sudjelovale u istim događajima, neovisno o njihovoj izvornoj namjeni.
Keywords
Druga banska graničarska pukovnija; vojna glazba; vojni komunitet Petrinja; orkestar Gradske garde; petrinjski Glazbeni zavod; Hrvatsko pjevačko društvo »Slavulj«
Hrčak ID:
313369
URI
Publication date:
16.1.2024.
Visits: 155 *