Pregledni rad
https://doi.org/10.3935/zpfz.73.6.05
Valjani pravni temelj kao pretpostavka dosjelosti: Globalna diskusija i rimski pravni korijeni
Kamil Stolarski
orcid.org/0000-0002-6403-4707
; Fakultet prava i uprave Jagiellonskog Sveučilišta u Krakowu, Kraków, Poljska
Sažetak
U suvremenim raspravama u pojedinim pravnim sustavima pojavljuju se stajališta kojima se stavlja u pitanje legitimitet i održivost ustanove dosjelosti. Pritom se iznose sumnje postoji li i generalno opravdanje za postojanje tog instituta. Riječ je o raspravi koja nije nepoznata ni u užem europskom kontekstu. Općenito, međutim, treba imati na umu da ustanova dosjelosti nije jedinstveni koncept, već postoje mnoge varijante u raznim zemljama. Stoga se postavlja pitanje govorimo li doista u svim slučajevima o istoj ustanovi ili o različitima, ovisno o jednoj ili više zahtijevanih pretpostavki. Jedna od pretpostavki koja se ne pojavljuje u svim pravnim sustavima jest valjani pravni temelj (iusta causa usucapiendi). Poljsko pravo tako ne zahtijeva ispunjenje navedene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. S druge strane, sasvim je jasno kako je ona bila nužna pretpostavka dosjelosti (usucapio) u rimskom pravu kao temelju civilističkih pravnih sustava. Prve izjave pravnika poput Trebacija, Sabina i Kasija upućuju na to kako je pri prvom konceptualnom oblikovanju instituta dosjelosti iusta causa morala biti prisutna, odnosno ispunjena, te je u bitnome definirala njezinu pravnu narav. Bez nje, prema mišljenju pravnika, nije bilo moguće steći vlasništvo stvari dosjelošću.
Ključne riječi
dosjelost, stvarno pravo, rimsko pravo, valjani pravni temelji dosjelosti, titulus
Hrčak ID:
315203
URI
Datum izdavanja:
13.3.2024.
Posjeta: 155 *