Hrvatske vode, Vol. 31 No. 124, 2023.
Pregledni rad
Požari otvorena prostora u Republici Hrvatskoj – pojava, učestalost i suzbijanje
Ivica Kisić
orcid.org/0000-0003-4363-3150
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Svetosimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska
Igor Bogunović
orcid.org/0000-0002-8345-458X
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska
Domina Delač
orcid.org/0000-0002-5151-5093
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska
Damir Barčić
; Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Svetošimunska cesta 23, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Posljednjih desetljeća svjedoci smo sve bržih i intenzivnijih klimatskih promjena. Klimatske promjene u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske posebno su se očitovale povećanom učestalošću požara na otvorenom prostoru koji su imali izrazito negativan utjecaj na tlo, kvalitetu vode i krajobraz. Izravne posljedice požara otvorena prostora su promjene u vegetaciji te fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Neizravne posljedice su narušavanje krajobraza, pojava erozije vjetrom i vodom, kao i blatni tokovi/klizišta sa svim posljedicama na okoliš koje ti procesi nose sa sobom. U Republici Hrvatskoj najveća opasnost od požara otvorena prostora je na području Sredozemlja s gotovo 115.000 požara u razdoblju od 1996. do 2021. godine. Odstupanja od navedenog broja požara na ovom području dogodila su se u kišovitoj 2014. s 1.686 požara otvorena prostora i kataklizmičkoj sušnoj 2017., kada je zabilježeno 6.906 požara otvorena prostora. Zbog nedostatka izvora slatke vode za gašenje požara, većina požara u priobalju gasi se morskom vodom, što izravno ubrzava pogoršanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla. Ekstremno suha klimatska razdoblja, uz učestaliju pojavu intenzivnijih vjetrova i drastičan pad ruralnog stanovništva sugeriraju da će požari otvorena prostora postati sve veći problem u bliskoj budućnosti. Najučinkovitija i najdjelotvornija metoda za sprječavanje nastanka požara i posljedično neželjenih promjena u okolišu je preventivna provedba agrotehničkih postupaka (agrošumarstvo, akumulacija vode, pravilno gospodarenje biljnim ostacima na napuštenim poljoprivrednim i šumskim površinama) u jesen godine kada završava „sezona požara“ ili u rano proljeće sljedeće godine prije sezone požara. Problem požara otvorenog prostora još uvijek se kod donositelja odluka ne shvaća ozbiljno. Požari se gase od pojave do pojave. U skoroj budućnosti zbog izrazito naglašenih klimatskih promjena požari u Republici Hrvatskoj će se javljati na zemljopisnim dužinama i širinama gdje su se prije 20-ak godina pojavljivali vrlo rijetko.
Ključne riječi
požari otvorena prostora, klimatske promjene, posljedice za okoliš
Hrčak ID:
315625
URI
Datum izdavanja:
29.6.2023.
Posjeta: 9 *