Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.6

Muslimansko žensko pitanje i emancipacijski potencijal književnoga djela Nafije Sarajlić u južnoslavenskom i europskom kontekstu (Sažetak)

Merima Omeragić orcid id orcid.org/0000-0002-6887-536X


Puni tekst: engleski pdf 726 Kb

str. 87-111

preuzimanja: 27

citiraj


Sažetak

Stvaranje modernog identiteta muslimanke žene moguće je pratiti u polju književnosti, na primjeru tema prve muslimanske (Bošnjačke) spisateljice Nafije Sarajlić (1893-1970). Njezin književni i aktivistički rad, te rad u profesiji, s obzirom na to da je bila i prva školovana učiteljica, determiniran je društvenim okolnostima smjene dva državna i vrijednosna, opozitna sistema: otomanskog i austrougarskog. U kulturalnom okruženju sukoba istoka i zapada, u Bosni I Hercegovini tijekom drugog desetljeća 20. stoljeća, nastala je kratka zbirka proze Teme, koja predstavlja rast i povijesno funkcioniranje ženske figure. Emancipacijski diskurs, koji prati biografiju i književnost Nafije Sarajlić, prožet je sviješću i utjecajem procesa europeizacije, koji su se reflektirali kroz dvojnost odabira: tradiciju i samoočuvanje te odbacivanje tradicionalnog okruženja. Pod utjecajima službenih državnih politika, posebno u polju obrazovanja, i sukoba unutar muslimanske zajednice, pokrenuto je muslimansko žensko pitanje. Nafija Sarajlić kao protofeministička spisateljica u kontekstu tih promjena profesionalnim radom (učiteljica i spisateljica) zauzima važno mjesto u tim procesima, te je u smjeru znanstvenih istraživanja bilo nužno demistificirati njezinu ulogu i sagledati njezin rad iz drukčije, kontekstualizirane perspektive. Ukratko, spisateljica je ostavila veliki emancipacijski zalog od neosporne važnosti za procese muslimanskog ženskog pitanja. Fokus znanstvenih istraživanja je na jednom od najznačajnih emancipacijskih pitanja, onom o obrazovanju muslimanske žene tog perioda. Stoga hipoteze uključuju detaljno razmatranje povijesnog okvira, biografskih podataka vezanih za Nafiju Sarajlić (intimno iskustvo obrazovanja, odnos s ocem, profesionalni poziv učiteljice – prva učiteljica muslimanka, drugačija pedagoška praksa – dodatni rad s učenicama, emancipacijski stavovi, napuštanje obje profesije – učiteljske i spisateljske), kao i niz intimnih iskustava (djelomično zabilježenih u fragmentima autobiografskog tipa). Preko analize specifičnih motiva, ne samo da se rekonstruira navedenj povijesni period, nego se i osvjetljavaju značajni aspekti tijekova emancipacije muslimanske žene prožete težnjom, ali I vlastitim utjecajem na formiranje modela moderne evropske muslimanke. Zahvaljujući inoviranom čitanju kratkoga proznog djela Teme Nafije Sarajlić postignut je cilj identificiranja njezine uloge u tom vremenu. Nafija Sarajlić, kako je to argumentirano ovim radom, značajna je spona za rekonstrukciju (muslimanske) ženske književne i kulturne tradicije, aktivna učesnica na javnoj sceni i zagovaračica ženske emancipacije žene. Na koncu njezin rad predstavlja početnu točku k razmatranju problema modernizacije europske muslimanke. Unatoč stalno djelujućim procesima tradicionalizacije, patrijarhalizacije i klerikalizacije unutar muslimanske zajednice (s jedne strane “brisanje” spisateljice, s druge manipulacija njezinim nacionalnim identitetom te sužavanje na kanonske potrebe), značenje djela Nafije Sarajlić nije sporno. Izvlačenje iz anonimnosti i pogrešnih interpretacija odvija se zahvaljujući novim čitanjima – značajnim za rekonstrukciju (muslimanske) ženske književne i kulturne tradicije, kao i za identificiranje spisateljičinog emancipatorskog angažmana. Također, korak naprijed u istaživačkom smislu predstavlja komparativni pristup pri čemu se rad Nafije Sarajlić stavlja u uže kontekste sa djelom Draginje Drage Gavrilović i Jagode Truhelka. Na taj način se predupređuje egzotizacija i izolirano izučavanje muslimankog ženskog kulturnog i književnog naslijeđa. Riječ je o transnacionalnom pristupu koji omogućava nova čitanja i smještanja i ovog fenomena u šire južnoslavenske, evropske i globalne pokrete za emancipaciju žena. Konkretno, lik i prozno djelo spisateljice Nafije Sarajlić predstavljaju početnu točku u stvarnom putu emancipacije muslimanske žene.

Ključne riječi

Nafija Sarajlić, protofemizam, emancipacija muslimanke, model modern europske muslimanke, južnoslavenski kontekst, Draginja Draga Gavrilović, Jagoda Truhelka, obrazovanje, književnost

Hrčak ID:

316262

URI

https://hrcak.srce.hr/316262

Datum izdavanja:

20.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 85 *