Policija i sigurnost, Vol. 33 No. 2, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.59245/ps.33.2.2
Analiza učestalosti samoubojstava u Hrvatskoj prije i tijekom pandemije bolesti COVID-19
Bruno Čerina
orcid.org/0009-0004-0669-4020
; veleučilište kirminalistike i javne sigurnosti, MUP RH, Hrvatska
Ivana Glavina Jelaš
; Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, MUP RH, Hrvatska
Franjo Filipović
; Zapovjedništvo za intervencije, MUP RH, Hrvatska
Sažetak
Pandemija bolesti prouzročena koronavirusom (COVID-19) počela je potkraj 2019. i vrlo
se brzo proširila cijelim svijetom. Od samih početaka pandemije postojala je zabrinutost da
bi se stope samoubojstava mogle povećati. Istraživanja na tu temu iz drugih zemalja daju
različite rezultate, stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitivanje broja pokušanih i dovršenih
samoubojstava u Republici Hrvatskoj prije i tijekom pandemije bolesti COVID-19. Rezultati
su pokazali da nije došlo do statistički značajne promjene između dvaju razdoblja u ukupnom
broju samoubojstava i pokušaja samoubojstava, no nađene su određene znatne promjene. Uočen
je znatan pad broja dovršenih samoubojstava među muškarcima u dobi od 36 do 50 godina te
porast ukupnog broja samoubojstava i pokušaja od čak 58,49% među djevojkama u dobi od 15
do 18 godina. U pandemijskom razdoblju češće su birani načini izvršenja samoubojstava koji se
mogu izvesti u domu u odnosu na one koji zahtijevaju napuštanje doma. Znatan pad izvršenih
samoubojstava zabilježen je u travnju 2020. u odnosu na prosječan broj samoubojstava u istom
mjesecu 2018. i 2019. godine. Do još jednog znatnog pada broja izvršenih samoubojstava u
odnosu na pretpandemijsko razdoblje dolazi u rujnu 2021. godine. Dugoročne učinke pandemije
na samoubojstva i mentalno zdravlje i dalje nije moguće procijeniti, stoga postoji potreba za
daljnjim istraživanjima na tu temu.
Ključne riječi
samoubojstvo, pokušaj samoubojstva, COVID-19, mentalno zdravlje, pandemija
Hrčak ID:
317759
URI
Datum izdavanja:
19.6.2024.
Posjeta: 0 *