Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2024.3.12

PROCJENA KVALITETE LEŽIŠTA: OTKRIVANJE DIJAGENETSKIH PROMJENA MINERALOŠKIM I PETROFIZIČKIM ANALIZAMA GORNJOMIOCENSKIH JEZERSKIH PJEŠČENJAKA U PANONSKOME BAZENSKOM SUSTAVU, HRVATSKA

Mario Matošević ; INA – Industrija nafte d.d., Exploration & Production, Field Development, Exploration & Production Laboratory, Lovinčićeva 4, 10000 Zagreb, Croatia *
Nenad Tomašić ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geology, Division of Mineralogy & Petrology, Horvatovac 95, 10000 Zagreb, Croatia
Adaleta Perković ; INA – Industrija nafte d.d., Exploration & Production, Field Development, Exploration & Production Laboratory, Lovinčićeva 4, 10000 Zagreb, Croatia
Štefica Kampić ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geology, Division of Mineralogy & Petrology, Horvatovac 95, 10000 Zagreb, Croatia
Marijan Kovačić ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geology, Division of Mineralogy & Petrology, Horvatovac 95, 10000 Zagreb, Croatia
Davor Pavelić ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia

* Autor za dopisivanje.


Puni tekst: engleski pdf 13.934 Kb

str. 153-172

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Gornjomiocenski jezerski pješčenjaci Sjevernohrvatskoga bazena, smještenoga u jugozapadnome dijelu Panonskoga bazenskog sustava, čine važna ležišta ugljikovodika, no razvoj njihovih dijagenetskih procesa još uvijek nije dovoljno istražen. Ovo istraživanje nudi sveobuhvatan pregled dijageneze tih pješčenjaka analizirajući uzorke iz istražnih bušotina u Savskoj i Dravskoj depresiji. Koristeći se petrografskim analizama, skenirajućom elektronskom mikroskopijom s energijski disperzivnom rendgenskom spektroskopijom (SEM-EDS), rendgenskom difrakcijom (XRD) i petrofizičkim mjerenjima, cilj istraživanja bio je objasniti dijagenetske procese koji utječu na kvalitetu ležišta nafte i plina i njihovu produktivnost. Rezultati otkrivaju konzistentnu distribuciju veličine zrna, modalnoga sastava i dijagenetskih promjena pješčenjaka u objema depresijama. Kompakcija, koja se očituje kroz razvoj zrnskih kontakata i tlačno otapanje, dovodi do smanjenja poroznosti s dubinom. Karbonatni cementi, osobito kalcit i Fe-dolomit/ankerit, glavni su čimbenici smanjenja primarne međuzrnske poroznosti, uz minerale glina, kvarc, feldspate itd. Sekundarna poroznost rezultat je otapanja minerala i procesa redistribucije koji također znatno utječu na cjelokupan razvoj poroznosti. Minerali glina, detritalni i autigeni, pokazuju kompleksno međudjelovanje s drugim dijagenetskim procesima, dodatno utječući na smanjenje poroznosti i propusnosti. Autigeni minerali glina, uključujući ilit, klorit i kaolinit, djeluju kao cementi koji ispunjavaju pore ili se javljaju u vidu prevlaka na zrnima, sprečavajući dodatno protok fluida. Paragenetski procesi ocrtavaju složeni odnos između mineraloških transformacija i petrofizičkih svojstava definirajući kvalitetu ležišta. Razumijevanje dinamike dijagenetskih procesa ključno je za predviđanje kvalitete ležišta, putove migracija fluida i ugljikovodičnu produktivnost. Ovo istraživanje popunjava bitnu prazninu u znanju o dijagenezi gornjomiocenskih jezerskih pješčenjaka u jugozapadnome dijelu Panonskoga bazena, pružajući uvide važne za energetski sektor i podržavajući održivi razvoj resursa u regiji.

Ključne riječi

pješčenjački rezervoari; dijageneza; poroznost; Sjevernohrvatski bazen; kasni miocen

Hrčak ID:

318989

URI

https://hrcak.srce.hr/318989

Datum izdavanja:

4.7.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *