Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Održiva energetska tranzicija ugljikovodika i geotermalne vode Varaždinske županije

Melita Srpak ; Zavod za prostorno uređenje varaždinske županije
Darko Pavlović ; Plinacro d.o.o. *

* Autor za dopisivanje.


Puni tekst: hrvatski pdf 565 Kb

str. 55-67

preuzimanja: 0

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

U suvremenom kontekstu, globalni rast potrošnje energije i sve izraženija svijest o ekološkim posljedicama fosilnih goriva potiču intenzivna istraživanja i napore u pronalaženju alternativnih, održivih i sigurnih izvora energije. Ovaj trend je naročito izražen u Republici Hrvatskoj, gdje se sve više prepoznaje važnost prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se umanjili ekološki utjecaji i osigurala energetska sigurnost. Cilj ovog rada proizlazi iz težnje naglašavanja ključne uloge obnovljivih izvora energije u kontekstu poboljšanja energetske efikasnosti, dekarbonizacije plinske industrije te šireg okvira energetske tranzicije. Posebna pažnja usmjerena je na povezivanje tih izvora s očekivanim klimatskim promjenama, ističući njihovu značajnu ulogu kao kritičnog elemenata u osiguravanju energetske sigurnosti, promicanju održive energetike te ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. Ovaj znanstveni rad temelji se na analizi geotermalne energije, obrađujući njezino prirodno pojavljivanje, tehničke aspekte iskorištavanja, raznolikost geotermalnih elektrana, njihov utjecaj na okoliš, te istražujući trenutno i potencijalno stanje iskorištavanja ove obnovljive energije kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Varaždinskoj županiji, Metodologija rada uključuje prikupljanje podataka putem analize znanstvenih članaka, relevantne literature, te terenskih i laboratorijskih istraživanja. Proučavamo geološke karakteristike koje doprinose pojavi geotermalne energije, te primjenjujemo kvantitativne i kvalitativne metode za procjenu njezina utjecaja na okoliš.

Ključne riječi

energetska tranzicija; geotermalni resursi; geotermalni potencijal; Lunjkovec - Kutnjak; okolišni utjecaj

Hrčak ID:

319232

URI

https://hrcak.srce.hr/319232

Datum izdavanja:

11.7.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *




Uvod

U današnjem globalnom okruženju, jasno se uočava izrazit porast potrošnje energije, istovremeno s povećanom sviješću o negativnom utjecaju fosilnih goriva na okoliš. Suočeni s ovim izazovom, međunarodna zajednica aktivno istražuje i razvija alternativne, održive i sigurne izvore energije. Naime, EU je prepoznala važnost obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se postigao cilj neutralnosti ugljika do sredine stoljeća i u tom kontekstu geotermalna energija pruža pouzdan i održiv izvor energije koji može značajno doprinijeti ostvarivanju ovog cilja (Tumara i Pavlović, 2018.). Geotermalna energija se izdvaja kao iznimno stabilan i održiv energetski izvor, sposoban zadovoljiti čak i bazne energetske potrebe, što ga razlikuje od drugih oblika obnovljivih izvora poput energije vjetra, Sunčeve energije i energije valova. Europska unija (u nastavku: EU) je 2009. godine donijela ambiciozan programski paket poznat kao 20-20-20, koji postavlja obveze za članice u kontekstu klimatskih promjena i postizanja energetske neovisnosti. Ovaj paket zahtijeva ostvarivanje tri ključna cilja: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u odnosu na referentnu godinu, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% od ukupne potrošnje, te povećanje energetske učinkovitosti za 20%. U skladu s tom usmjerenosti, Direktivom 2009/28/EZ propisano je poticanje upotrebe obnovljivih izvora energije. Nakon 2020. godine, u nastavku prvog paketa, stupio je na snagu energetski paket 2030, koji je definiran dokumentom Europske komisije iz 2014. godine (EUCO 169/14). Ovaj paket je detaljno razrađen u dokumentu „Green paper - A 2030 framework for climate and energy policies“ te postavlja okvire zahtjeva za razdoblje od 2020. do 2030. godine. Cilj je postići daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova od najmanje 40%, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora na otprilike 32%, te povećanje energetske učinkovitosti na razinu od otprilike 32,5%. U kontinuitetu, treći programski paket, čiji su okviri definirani za razdoblje od 2030. do 2050. godine, ambiciozno predviđa smanjenje emisija čak do 80%. Ovaj paket je u skladu s ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine, kako je predviđeno Zelenim planom. Ova dugoročna vizija ukazuje na potrebu za značajnim transformacijama u energetskom sektoru, postavljanjem EU-a kao lidera u održivom pristupu energiji na globalnoj razini. EU je razvila poseban okvir kako bi potaknula i promicala korištenje geotermalne energije. Taj okvir uključuje smjernice, zakonodavstvo i financijske instrumente koji potiču investicije u geotermalne projekte i istraživanje tehnologija povezanih s ovim izvorom energije. Ovaj okvir osigurava stabilnost i podršku za razvoj geotermalnih projekata širom EU. Republika Hrvatska, poput mnogih drugih država, prepoznaje ključnu ulogu koju obnovljivi izvori energije (u nastavku: OIE) igraju u zadovoljenju rastućih energetskih potreba. Tijekom posljednjih desetljeća, svjedoci smo sveprisutnog prelaska mnogih država prema obnovljivim izvorima energije, s ciljem postizanja značajnog udjela u ukupnoj energetskoj potrošnji. Očito je da izvori poput Sunca, vjetra, plime i oseke, vodotoka, biomase i geotermalne energije zauzimaju ključno mjesto u energetskom portfelju, kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti (Škrlec i dr., 2019.). Ova temeljita transformacija energetskog sektora ne samo da predstavlja nužan odgovor na rastuće potrebe za energijom već i ključni korak prema postizanju održivosti i smanjenju negativnih ekoloških utjecaja. Navedeni globalni trend odražava zajednički napor u izgradnji energetskih sustava koji minimaliziraju emisije stakleničkih plinova, smanjujući tako ovisnost o ograničenim resursima i podržavajući dugoročnu stabilnost i otpornost energetskog sektora (Pavlović i dr. 2018). Ove inicijative ne samo da odražavaju potrebu za diverzifikacijom energetskih izvora već i usmjeravaju ka stvaranju održivog modela za globalnu energetsku budućnost.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

References

1. 

Bassam N.El., ; Maegaard P., ; Schlichting M.L. , authors. 2013. Geothermal Energy 12. Distributed Renewable Energies for Off-Grid Communities. ():185–192

2. 

Barbier E. , author. 1997. Nature and technology of geothermal energy: A review. Renewable and Sustainable Energy Reviews. https://doi.org/10.1016/S1364-0321(97)00001-41(1-2):1–69

3. 

Borović S., ; Urumović K. , authors. 2018. Geološke, hidrogeološke i geotermijske značajke izvorišta u Topuskom // 200 godina suvremenog lječilišta Topusko. Znanstveni skup „Na izvoru zdravlja" - Programska knjižica sa sažetcima izlaganja. ():14–15

4. 

Borović S., ; Terzić J., ; Urumović K. , authors. 2019. Conditions for shallow geothermal energy utilization in Dinaric karst terrains in Croatia. Environmental Earth Sciences. (78):245–255

5. 

Borović S., ; Marković I. , authors. 2015. Utilization and tourism valorisation of geothermal waters in Croatia. Renew. Sustain. Energy Rev. https://doi.org/10.1016/j.rser.2014.12.02244():52–63

6. 

DiPippo R. , author. 2005. Geothermal Power Plants: Principles, Applications. Case Studies and Environmental Impact. ():

7. 

DiPippo R. , author. 1999. Small Geothermal Power Plants: Design, Performance and Economics. Mechanical Engineering Department, University of Massachusetts Dartmouth, North Dartmouth, Massachusetts. ():

8. 

Jelić K. , author. 1979. Termičke osobine sedimantacionog kompleksa jugozapadnog dijela Panonskog bazena. Doktorska disertacija Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ():

9. 

Jelić K., ; Kevrić I., ; Krasić O. , authors. 1995. Temperatura i toplinski tok u tlu Hrvatske. Hrvatski geološki kongres, Zbornik radova. https://doi.org/10.1080/17445647.2019.1645052(1):245–249

10. 

Grad , ; Tiira T. , authors. 2009. The Moho depth map of the European Plate. Geophys. J. Int. https://doi.org/10.1111/j.1365-246X.2008.03919():279–292

11. 

Hurtig E., ; Čermak V., ; Haenel R., ; Zui V. , authors. 1992. Geothermal atlas of Europe. Working group, Geothermal atlas of Europe of the International Heath Flow Commission (Yugoslavia: Ravnik, D., Kolbah, S., Jelić, K., Milovanović, M., Miošić, N., Tomić, S., Rajver, D.; 102-105), Kartographusher Dienst Potsdam, Hermann Haack Verlagesgesellschaft mbH Gotha, Germany. ():

12. 

, author. 2018. Renewables 2018 Analysis and Forecasts to 2023. International Energy Agency (IEA), Organsation for Economic Cooperation i Development (OECD). IEA i OECD. ():

13. 

Kurevija T., ; Golub M. , authors. 2008. Iskorištavanje geotermijskih ležišta. Rudarsko-geološko-naftni fakultet. ():

14. 

Kolbah S., ; Škrlec M., ; Golub M. , authors. 2008. Kvantifikacija indiciranog geotermalnog potencijala RH za proizvodnju električne energije. Inženjerstvo okoliša. 5(1-2):61–68

15. 

Pavlović D., ; Banovac E. , authors. 2020. Natural gas as a geopolitical factor of energy transition. Zbornik radova 35. Međunarodnog znanstveno – stručnog susreta stručnjaka za plin. ():

16. 

Pavlović D., ; Banovac E., ; Vištica N. , authors. 2018. Defining a composite index for measuring natural gas supply security - The Croatian gas market case. Energy Policy. (114):30–38

17. 

, author. Prostorni plan Varaždinske županije. „Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 08/00., 29/06.,16/09. i 96/21. ():

18. 

, author. 2022. Plan razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine. ():

19. 

, author. Rudarsko-geološka studija Varaždinske županije. „Službeni vjesnik Varaždinske županije“. ():

20. 

, author. („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 29/16. ():

21. 

Srpak M., ; Pavlović D. , authors. 2020. Mogućnosti i potencijal geotermalnih voda u funkciji gospodarskog razvoja Varaždinske županije. Nafta i Plin. 40(163-164):58–70

22. 

Srpak M., ; Zeman S., ; Sabol G. , authors. 2019. Analiza i postojeće stanje izvora geotermalnih voda na području Varaždinske županije. Podravina. https://doi.org/10.1016/j.marpetgeo.2018.01.02618(35):190–200

23. 

Srpak M. , author. 2017. Ekološka održivost. Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec. https://www.mev.hr/wp-content/uploads/2018/02/Ekoloska%20odrzivost.pdf():

24. 

Srpak M. , author. 2022. Nova metodologija izračuna modela agregiranoga kompozitnoga indeksa za održivo gospodarenje mineralnim sirovinama na primjeru Varaždinske županije. Doktorski rad, Varaždin. ():

25. 

Škrlec M., ; Živkovićs S., ; Kolbah S., ; Tumara D. , authors. 2019. Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. Nafta i Plin. 39(159-160):51–56

26. 

Tumara D., ; Pavlović D. , authors. 2019. Geotermalna energija i njezin potencijal u vremenu energetske diversifikacije i tranzicije Republike Hrvatske. Nafta i Plin. 39(161-162):53–62

27. 

, author. Zakonom o rudarstvu . NN 56/13., 114/14., 98/19. i 83/23. ():

28. 

, author. Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. NN 52/18., 52/19. i 30/21. ():

29. 

, author. Zakonom o vodama . NN 66/19., 84/21. i 47/23. ():

30. 

Živkovićs S., ; Kolbah S., ; Golub M., ; Škrlec M. , authors. 2015. Croatia Geothermal Resources. Updates 2015 and On.“ Proceedings, World Geothermal Congress, Melbourne, Australia. ():

31. 

Živkovićs S., ; Kolbah S., ; Škrlec M., ; Tumara D. , authors. 2019. Geothermal Energy Use, Country. Update for Croatia 2019.“ European Geothermal Congress, Haague, Nizozemska. ():


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.