Izvorni znanstveni članak
Vlaške zajednice u ekosustavu dravskog porječja: između postojanosti i prilagodbi (16. – 17. stoljeće)
Marko Šarić
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U radu se analiziraju migracije vlaških zajednica iz dinarskih prostora na područje imperijalnog pograničja u slavonskom međurječju 17. stoljeća, te interaktivni utjecaj ovih stočarskih kolonista na ekosustav dravskog porječja i obrnuto. Propitujuse promjene u okolišu izazvane pastoralizacijom i krčenjem šuma s jedne te dinamika prilagodbi i postojanosti vlaških socioekonomskih struktura s druge strane. Sagledava se koliko su promjene bile odraz sposobnosti prilagodbe u novom podneblju, a koliko posljedica konjukturnih ciklusa i usmjeravajućih procesa imperijalnih struktura. Osim ekoloških i ekonomskih faktora, to je bila velikim dijelom i posljedica imperijalnih konfliktnih vojno-političkih strategija na granici. Povijesno iskustvo nam govori da su se uspješnije adaptacije najčešće događale u sferi ekonomskih struktura. Tako je kod Vlaha ovčarstvo bilo u postupnom opadanju, a ekstenzivno stočarstvo je gubilo na značaju. Najteže i najsporije se usvajao vrijednosni sustav druge kulture, naročito kad su u pitanju mentaliteti i običaji, a u slučaju pravoslavnih Vlaha i vjeroispovijest. Može se zaključiti da su vlaške zajednice do kraja 17. stoljeća, kako u osmanskom serhatu tako i u Varaždinskom generalatu, bile sasvim agrarizirane, ali su pritom sačuvale svoju organizaciju knežina i strukture proširene obitelji.
Ključne riječi
Vlasi; Podravina; rani novi vijek; povijest okoliša; ekonomska povijest; migracije; Osmansko Carstvo; Habsburška Monarhija; Vojna krajina; osmanski serhat; Varaždinski generalat
Hrčak ID:
320081
URI
Datum izdavanja:
16.7.2024.
Posjeta: 255 *