Pregledni rad
Utjecaj vulkanskih erupcija Vezuva (1771.), vulkanske pukotine Laki (1783. – 1784.), neidentificiranog vulkana (1808./1809.) i vulkana Tambore (1815.) na područje sjeverne Hrvatske s posebnim osvrtom na Podravinu
Hrvoje Petrić
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U ovom se članku pokušava dati prilog raspravama o tome jesu li tijekom tzv. malog ledenog doba postojali direktni ili indirektni utjecaji vulkanskih erupcija na vremenske prilike u sjevernoj Hrvatskoj, pa tako i u Podravini. Izabrane su četiri vulkanske erupcije. Prva se odnosi na vulkan Vezuv na Apeninskom poluotoku 1771. godine. Druga se odnosi na vulkansku pukotinu Laki (Lakagígar) na Islandu 1783. Treća je vezana za erupciju nepoznatog vulkana 1808. ili 1809. godine, a četvrta za veliku erupciju vulkana Tambore 1815. godine. Za istraživanje je uzeto 25 katoličkih župa s područja civilne Hrvatske (Varaždinske županije i Križevačke županije), s najsjevernijeg dijela hrvatsko-slavonske Vojne krajine i južnog dijela ugarske županije Zala. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća uočljiva je manja kriza nakon 1771., dok su veće krize bile 1785. – 1788. te nakon 1810., a osobito 1814. – 1817. godine, što bi se podudaralo s razdobljima koja su uslijedila poslije spomenutih vulkanskih erupcija.
Ključne riječi
vulkanske erupcije; Vezuv; 1771. godina; Laki; 1783. godina; Tambora; 1815. godina
Hrčak ID:
320082
URI
Datum izdavanja:
16.7.2024.
Posjeta: 0 *