Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/https://doi.org/10.48188/hczz.4.1.4

Namjera rađanja trećeg djeteta u fertilnoj dobi - presječno istraživanje

Ante Buljubašić ; Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu *
Deana Švaljug ; Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija
Martina Mudnić Pulje ; Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu
Ivana Gusar ; Sveučilište u Zadru, Odjel za zdravstvene studije
Jelena Jerković ; Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu
Iris Jerončić Tomić ; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet

* Autor za dopisivanje.

Sažetak

Uvod: Pad broja poroda u fertilnoj dobi događa se u sve većem broju zemalja koje su sada počele razmišljati o mjerama za poticanje povećanja fertiliteta. Namjera rađanja djece igra važnu ulogu u procjeni stavova vezanih za fertilitet. Cilj ovog istraživanja je istražiti prevalenciju i povezane čimbenike namjere rađanja trećeg djeteta u populaciji žena u fertilnoj dobi te analizirati sociodemografske razlike. Metode: Presječno istraživanje provedeno je u pet rodilišta na jadranskoj obali Republike Hrvatske (KBC Rijeka, OB Zadar, OB Šibenik, KBC Split, OB Dubrovnik) od rujna 2021. do prosinca 2022. Ukupno 1 541 ispitanica u fertilnoj dobi ispunilo je anketni upitnik. Podatci su analizirani softverom SPSS (verzija 22.0). Sociodemografski podatci i podatci o namjeri rođenja trećeg djeteta prikazani su deskriptivnom statistikom. Za procjenu čimbenika utjecaja na sociodemografskoj razini korištena je binarna logistička regresijska analiza. Rezultati: Prosječna dob ispitanica bila je 30,8 ± 5,2 godina. Samo 5% ispitanica izjavilo je da ima namjeru roditi treće dijete. Najizraženiji čimbenik namjere rađanja je “Lijepo je gledati djecu kako rastu i razvijaju se” (24%) koji ističe pozitivan stav prema rođenju trećeg djeteta, a “neriješeno stambeno pitanje” (28%) se ističe kao negativan stav prema rođenju trećeg djeteta. Dob ima negativan utjecaj na namjera rođenja trećeg djeteta (OR = 0,96). Ispitanice u kasnijoj fertilnoj dobi (>32 god.) imale su značajno veću vjerojatnost da neće imati troje djece nego žene u ranijoj fertilnoj dobi (<32 god.) (p < 0,001). S višom razinom obrazovanja i mjesečnih primanja obitelji, namjera rađanja je na nižoj razini. Daljnji prediktori namjere rođenja trećeg djeteta su prvi brak i život u ruralnom području (p < 0,05). I osobe koje imaju dvoje djece sklone su rađanju trećeg djeteta (OR = 1,83). Zaključak: Namjera rođenja trećeg djeteta još uvijek nije dovoljno izražena. Potrebno je osigurati povoljnu populacijsku politiku za fertilnu dobnu skupinu. Adekvatnim populacijskim mjerama povećala bi se mogućnost za promjenu stava i kod dijela ispitanica koja trenutno izražavaju negativan stav prema rođenju trećeg djeteta.

Ključne riječi

fertilitet; fertilna dob; idealan broj djece; namjera rođenja; plodnost

Hrčak ID:

320449

URI

https://hrcak.srce.hr/320449

Datum izdavanja:

9.7.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *