Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.57140/mj.54.3.3

Prehrambeni unos i koncentracija joda u urinu kod trudnica s područja istočne Hrvatske

Marija Dundović orcid.org/0000-0003-2424-6518 ; KBC Osijek, Zavod za humanu reprodukciju i medicinski potpomognutu oplodnju, Osijek, Hrvatska
Marija Milos ; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Katedra za prehranu, Osijek, Hrvatska
Marina Ferenac Kiš orcid.org/0000-0002-3496-054X ; KBC Osijek, Klinički zavod za transfuzijsku medicinu, Osijek, Hrvatska; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, Hrvatska
Milica Cvijetić Stokanović orcid.org/0000-0001-9566-0578 ; Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Katedra za prehranu, Osijek, Hrvatska
Tomislav Klapec orcid.org/0000-0002-0923-4562 ; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Zavod za primijenjenu kemiju i ekologiju, Katedra za ekologiju i toksikologiju, Osijek, Hrvatska
Ines Banjari orcid.org/0000-0002-8680-5007 ; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Katedra za prehranu, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Jod je mikronutrijent neophodan za održanje zdravlja, a štitnjača ima ključnu ulogu u
metabolizmu joda. Prenizak i previsok unos joda imaju negativan utjecaj na funkciju štitnjače, te je
adekvatan prehrambeni unos joda iznimno važan u kritičnim razdobljima života, među kojima se ističe
trudnoća.
Cilj i metode: Cilj ovoga presječnog opažajnog istraživanja bio je analizirati prehrambeni unos joda i
koncentraciju joda u urinu, koja je najbolji indikator prehrambenog unosa joda, kod trudnica s područja
istočne Hrvatske pred termin poroda. Istraživanje je obuhvatilo 24 trudnice koje su zaprimljene na Kliniku
za ginekologiju i opstetriciju Kliničkog bolničkog centra Osijek do poroda.
Rezultati: Medijan prehrambenog unosa joda procijenjen je na 569,94 μg/dan, što je 2,8 puta više od
preporučenog unosa od 200 µg/dan, a kod 10/24 trudnice (42 %) procijenjen je prehrambeni unos joda viši
od maksimalno preporučenih 600 µg/dan. Osim soli, najveći doprinos dnevnom unosu joda potječe iz
jogurta, kravljeg mlijeka, suhomesnatih proizvoda, jaja, bijelog kruha i oslića, što je očekivano obzirom na
tradicionalne prehrambene obrasce istočne Hrvatske. Medijan koncentracije joda u urinu je 134,63 μg/L, a
čak je 75 % trudnica imalo koncentraciju joda u urinu ispod minimalno preporučenih 150 µg/L.
Prehrambeni unos joda i koncentracija joda u urinu nisu statistički značajno korelirali, no prehrambeni unos
joda je bio viši kod mlađih trudnica (ρ=-0,490), te kod pretilih, u odnosu na trudnice povećane tjelesne
mase (p=0,022) i normalne tjelesne mase (p=0,037) koje su imale najvišu koncentraciju joda u urinu.
Zaključak: Prevalencija bolesti štitnjače je u porastu u svim fazama života, a trudnoća je kritično
razdoblje kada je uloga joda još izraženija. Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na raskorak između statusa
joda (promatranog kroz koncentraciju joda u urinu) i prehrambenog unosa joda; unatoč visokom
prehrambenom unosu joda, koncentracija joda u urinu većine trudnica je ispod minimalno preporučene.
Potrebno je provesti analize sadržaja joda u hrani, posebice različitih tipova soli s ciljem kreiranja baze
podataka s točnim podacima o sadržaju joda, što bi omogućilo točniju procjenu prehrambenog unosa joda.
To je preduvjet za osmišljavanje javnozdravstvenih aktivnosti usmjerenih na unos joda prehranom i
zdravlje štitnjače.

Ključne riječi

jod; trudnoća; prehrana

Hrčak ID:

320580

URI

https://hrcak.srce.hr/320580

Datum izdavanja:

6.9.2024.

Posjeta: 244 *