Acta clinica Croatica, Vol. 62. No. 4, 2023.
Recenzija, prikaz
https://doi.org/10.20471/acc.2023.62.04.22
Mogu li višestruke bubrežne arterije biti uzrok hipertenzije u adolescenata: prikaz slučaja
Bernardica Valent Morić
; Department of Pediatrics, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
*
Tomislav Krpan
; Department of Radiology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Josipa Josipović
; Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
Uloga akcesornih bubrežnih arterija u patogenezi hipertenzije je kontroverzna. U ovom prikazu opisujemo slučaj do
tada zdrave 16-godišnje djevojke s akcesornom desnom bubrežnom arterijom kod koje je prva manifestacija bolesti bila
hipertenzivna urgencija. Nalazi osnovnih laboratorijskih pretraga pri inicijalnoj obradi bili su uredni osim prisutne hiperkolesterolemije
i blage proteinurije. Nije bilo drugih znakova oštećenja ciljnih organa u sklopu hipertenzije. Daljnja obrada
rađena je s ciljem otkrivanja potencijalnog uzroka sekundarne hipertenzije. Zbog visoko normalnog renina u plazmi uz povišen
plazmatski aldosteron postavljena je sumnja na renovaskularnu hipertenziju. Na angiografiji magnetnom rezonancom
opisane su dvije bubrežne arterije desno, što je kasnije potvrđeno kompjutoriziranom tomografijom angiografijom bez dokaza
za stenozu bubrežnih arterija. Nalazi ostalih dijagnostičkih pretraga bili su uredni. Zadovoljavajuća regulacija arterijskoga
tlaka postignuta je nakon uvođenja kombinirane antihipertenzivne terapije uključujući inhibitor angiotenzin konvertirajućeg
enzima. Vjerujemo stoga da akcesorne bubrežne arterije, čak i bez dokazane stenoze, treba smatrati mogućim uzrocima renovaskularne
hipertenzije u djece i adolescenata, čak i u odsustvu povišenih vrijednosti renina.
Ključne riječi
Akcesorna bubrežna arterija; Renovaskularna hipertenzija; Djeca; Hipertenzivna kriza
Hrčak ID:
320596
URI
Datum izdavanja:
31.12.2023.
Posjeta: 0 *