Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.30925/zpfsr.45.2.3
Forma i funkcija književnog teksta kao distinktivni kriteriji razgraničenja umjetničkog od ostalih oblika izražavanja
Luka Brajković
orcid.org/0000-0002-1448-6641
; Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Premda je sloboda umjetničkog izražavanja ugrađena u mnoge pravne propise njezin je položaj u sudskoj praksi i teoriji još uvijek nedovoljno razvijen i obrađen. Pri tome je, pored malobrojnih publikacija, problem i to što se umjetnost nastoji shvatiti strogo pravnički bez velikog obaziranja na ono što o umjetnosti kažu druge, nepravne discipline. Ovaj rad nastoji pružiti jedan malo drugačiji pogled na problematiku odnosa prava i umjetnosti. U uvodnom se dijelu objašnjavaju osnovni problemi koji prate slobodu umjetničkog izražavanja te se obrazlaže izbor književnosti kao predmeta proučavanja zbog zajedničkog jezičnog medija koji dijeli s pravom. U drugom se poglavlju razrađuje književnoteorijski okvir polazeći od ideje kako je književni tekst struktura sastavljena od formalnih i sadržajnih elemenata koji izgrađuju njegovo značenje. Pored toga, književni tekst ima dvije načelne funkcije, estetsku i društvenu, koje se u tekstu raspoznaju pomoću karakterističnih izraza koji ih prate. U trećem se poglavlju razmatra sudska praksa Europskog suda za ljudska prava u kojoj je bilo riječi o nekim vrstama književnih tekstova, ali na način da se ona promotri kroz prethodno postavljeni teorijski okvir. U zaključku se izlažu tri potencijalne koristi koje pravo može dobiti svojim otvaranjem za spoznaje književne teorije.
Ključne riječi
umjetničko izražavanje; funkcije književnog teksta; književna teorija; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; Europski sud za ljudska prava
Hrčak ID:
320623
URI
Datum izdavanja:
15.9.2024.
Posjeta: 283 *